SAD predvodi nove diplomatske napore u cilju okončanja neprijateljstava u Gazi i Libanonu, povezujući ta dva sukoba u jedinstvenu inicijativu, reklo je u srijedu za Reuters više izvora upoznatih s inicijativom.

O detaljima inicijative se raspravlja na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, tvrde dva libanonska izvora, dva zapadna diplomata, izvor upoznat sa stajalištem šijitske oružane skupine Hezbolah koja djeluje u Libanonu, izvor u Washingtonu i još jedna osoba upoznata s razgovorima u tijeku.

Napori su uzeli maha, no Izrael razmatra i kopneni upad na područje iz kojeg Hezbolah napada raketnim projektilima, uz nastavak zračnih udara.

Iako na prijedlozima prekida vatre rade i SAD i Francuska, za sada nema nikakvog značajnijeg napretka, piše Reuters pozivajući se na tri izraelska izvora.

Britanska agencija napominje da se radi o prvom pokušaju američke diplomacije da poveže dvije fronte u zajednički plan o prekidu vatre, Pojasu Gaze gdje djeluje Hamas i jugu Libanona od kuda Hezbolah gađa sjever Izraela.

Prema libanonskom izvoru, bliskom Hezbolahu, dogovor bi uključivao eventualno oslobađanje izraelskih talaca koje je palestinski islamistički pokret Hamas oteo prilikom napada na naselja i glazbeni festival na jugu Izraela 7. listopada.

Vijeće Bijele kuće za nacionalnu sigurnost nije se odazvalo na zahtjev za komentarom, dok je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odbio komentirati spomenutu inicijativu.

Regija je od napada Hamasa 7. listopada, u kojem je tog dana pobijeno 1200 ljudi, a preko 250 je oteto i odvedeno u Gazu, u raljama nasilja. Izrael je odgovorio napadom na enklavu u kojem je, kako tvrdi Hamas, ubijena 41.000 ljudi.

Dan nakon napada Hamasa, iranska posrednička oružana skupina Hezbolah zasula je sjeverni Izrael u znak solidarnosti s Gazom.

Hezbolah je do sada na sjever Izraela ispalio 8800 projektila, a zbog stalnih napada je taj dio zemlje moralo napustiti preko 63 000 Izraelaca. Hezbolah poručuje da neće prestati s napadima na Izrael sve dok ne prestanu napadi na Gazu. Brojni pokušaji Washingtona da ispregovara prekid vatre i puštanje talaca pokazali su se bezuspješni.

Izrael je značajno pojačao vojne operacije protiv Hezbolaha i likvidirao nekoliko zapovjednika terorističke organizacije, uključujući Fuada Shukra i Ibragima Aqilu, odgovornog za bombaški napad 1983 na američko veleposlanstvo u Bejrutu i ubojstvo 63 ljudi te bombardiranje francuske i američke vojarne u Bejrutu kada je ubijeno 299 marinaca koji su sudjelovali u mirovnoj operaciji.

Uslijed pojačanog vojnog djelovanja Izraela na položaje Hezbolaha, jug Libanona je napustilo oko pola milijuna ljudi.

Jedan zapadni diplomat tvrdi da SAD nastoji od Izraela ishoditi prekid većih operacija u Gazi nakon čega bi se nastojao postići prekid vatre s Hezbolahom te politički dogovor oko linije razgraničenja na spornoj izraelsko-libanonskoj granici.

To bi, dodaje diplomat, Hezbolahu bio "izlaz" da izbjegne sveopći rat s Izraelom.

Viši libanonski izvor je rekao da je Hezbolah otvoren prema bilo kojem rješenju koje bi uključivalo i Gazu i Libanon.

Drugi libanonski izvor tvrdi da bi bilo nemoguće zaustaviti sukobe bez da Gaza i Libanon idu u paketu.

Da je diplomacija ubacila u veću brzinu pokazuje i odluka vršitelja dužnosti libanonskog premijera Najiba Mikatija da nenajavljeno posjeti New York.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, jedini zapadni vođa koji je na margini zasjedanja Opće skupštine UN-a razgovarao s iranskim predsjednikom, zatražio je od Masuda Pazeškiana da izvrši pritisak na Hezbolah.

Izvor u Washingtonu rekao je da je cilj razgovora u New Yorku "dati priliku za postizanje političkog rješenja" na libanonsko-izraelskoj granici te ponovo oživjeti dogovor za oslobađanje izraelskih talaca.

Europski diplomat ocjenjuje da uspjeh inicijative uvelike ovisi o Netanyahuovom pristanku na prekid vatre u Gazi.