Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je zemlje da se uhvate ukoštac s epidemijom ekstremnih vrućina nakon što je svijet, koji trpi posljedice klimatskih promjena, 21. srpnja, zabilježio najvišu globalnu temperaturu od kada postoje mjerenja.

Prema podacima Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, prosječna površinska temperatura u nedjelju je dosegnula 17,09 Celzijevih stupnjeva, što je nešto više od prošlog rekorda, zabilježenog u srpnju prošle godine – 17,08 stupnjeva.

"Ekstremne vrućine nova su abnormalnost. Svijet mora znati odgovoriti na taj izazov", rekao je Guterres. Ove su godine toplinski valovi usmrtili 1300 hodočasnika u Saudijskoj Arabiji, u Africi i Aziji su zbog visokih temperatura bile zatvorene škole za oko 80 milijuna djece, a broj hospitaliziranih i umrlih u Sahelu rekordno je skočio. Proteklog tjedna toplinski valovi zahvatili su Sjedinjene Države, Europu i Rusiju. Copernicus je potvrdio da se čini da je prošlogodišnji rekord oboren. Podaci se prikupljaju od 1940. godine. Klimatske promjene potaknute ponajprije izgaranjem fosilnih goriva dovele su do ekstremnih vrućina na sjevernoj hemisferi, piše Reuters.

UN poziva vlade da osim smanjenja korištenja fosilnih goriva, glavnog pokretača klimatskih promjena, pojačaju zaštitu za najranjivije skupine, starije, trudnice i djecu te da povećaju brigu i zaštitu radnika na otvorenom. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), više od 70 posto globalne radne snage, 2,4 milijarde ljudi, suočeno je s rizikom od ekstremne vrućine. Godišnje od vrućina umre oko 19.000 ljudi, a oko 23 milijuna pretrpi ozljede na radu te stoga Guterres poziva na "mjere zaštite za radnike, utemeljene na ljudskim pravima". Gradovi se zbog urbanizacije i nedostatka zelenila te posljedično stvaranja učinka vrelog otoka zagrijavaju dvostruko brže. Procjenjuje se da će se do 2050. broj ljudi koji teško žive u urbanim sredinama s ekstremnom vrućinom povećati za 700 posto.