U Hrvatskoj su prošle godine obavljena 3102 namjerna pobačaja, gotovo deset posto više nego godinu prije i najviše u posljednjih 12 godina, dok je ukupan broj evidentiranih pobačaja svih vrsta porastao za 6,4 posto, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prema izvješću HZJZ-a, 82 posto prijavljenih namjernih pobačaja obavljeno je na zahtjev žene, 4,8 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog utvrđenih malformacija ploda.

Ukupno je tijekom 2025. godine u zdravstvenim ustanovama evidentirano 8545 pobačaja, uključujući spontane i druge vrste, što je 512 više nego godinu prije, kada ih je bilo 8033.

Broj namjernih prekida trudnoće posljednjih je godina oscilirao. U 2022. evidentirano ih je 3038, godinu poslije 3015, a 2024. njihov se broj smanjio na 2828. Unatoč prošlogodišnjem porastu, namjernih pobačaja i dalje je znatno manje nego prije petnaestak godina, kada ih je godišnje bilo više od 4000.

Istodobno je porastao i broj spontanih pobačaja, s 1479 u 2024. na 1746 u prošloj godini. U ukupnu statistiku ulaze i druge dijagnoze povezane s gubitkom trudnoće, uključujući slučajeve u kojima je trudnoća prestala napredovati te izvanmaternične trudnoće.

Gotovo 79 posto prijavljenih pobačaja dogodilo se tijekom prvih deset tjedana trudnoće, dok je 15 posto zabilježeno u kasnijoj trudnoći. Za preostalih šest posto slučajeva podatak o trajanju trudnoće nije bio dostupan.

Najviše namjernih pobačaja među ženama u tridesetim godinama

Najviše namjernih pobačaja zabilježeno je među ženama u dobi od 30 do 39 godina, na koje se odnosilo gotovo 42 posto svih slučajeva, dok je nešto više od 40 posto bilo među ženama u dvadesetim godinama.

Među djevojkama mlađima od 20 godina evidentirana su 204 namjerna pobačaja, odnosno 24 više nego godinu prije. Od toga se 58 odnosilo na maloljetnice, a 146 na djevojke u dobi od 18 i 19 godina.

Istodobno, najviše namjernih pobačaja zabilježeno je među ženama koje prethodno nisu rodile, odnosno 29,7 posto slučajeva. Slijede žene s dvoje djece (22,5 posto) te one s jednim djetetom (18,9 posto).

Podaci HZJZ-a pokazuju da nijedna metoda kontracepcije prije začeća nije korištena u više od dvije trećine prijavljenih slučajeva namjernog pobačaja na zahtjev žene.

Najviše stope u Međimurju i Karlovačkoj županiji

Najviše stope namjernih pobačaja u odnosu na broj žena generativne dobi zabilježene su u Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, dok su najniže bile u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Prema izvješću, prošle je godine zbog komplikacija povezanih s pobačajem zabilježeno 317 hospitalizacija, manje nego godinu prije, kada ih je bilo 381. Nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s pobačajem.

HZJZ upozorava i na propuste u prijavljivanju pobačaja. Naime, za 1799 slučajeva bolnice nisu dostavile zakonom propisane prijave, iako su ti pobačaji bili evidentirani u sustavu bolničkih hospitalizacija. Ti su podaci naknadno pribrojeni ukupnom broju evidentiranih pobačaja. Poboljšanja u prijavljivanju podataka također treba uzeti u obzir pri usporedbi pojedinih godina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Eurostata koje navodi HZJZ, Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih namjernih pobačaja u odnosu na broj živorođene djece nego susjedne zemlje i prosjek Europske unije.

PIXSELL

HZJZ: U Hrvatskoj lani više poroda i više rođene djece

U hrvatskim rodilištima prošle su godine obavljena 32.584 poroda, 401 više nego godinu prije, a rođena su 33.062 djeteta, 352 više u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2025. godinu

Broj poroda lani je blago porastao nakon pada u 2023. i 2024. godini, no nastavlja se trend sve kasnijeg rađanja. Najviše žena rodilo je u dobi od 30 do 34 godine, a gotovo četvrtinu živorođene djece rodile su žene s 35 ili više godina, navodi se u izvješću HZJZ-a o porodima u zdravstvenim ustanovama u 2025. godini.

U odnosu na 2024. godinu rođeno je 352 djece više. Među ukupno rođenima bilo je 32.936 živorođene i 126 mrtvorođene djece, dok je 57 novorođenčadi umrlo u prvih sedam dana života.

Unatoč blagom porastu, broj poroda i dalje je znatno manji nego prije nekoliko godina. Tako je 2018. godine u hrvatskim rodilištima obavljeno 36.752 poroda, više od četiri tisuće nego 2025. godine.

Sve više žena rađa nakon tridesete

Najviše poroda, 35,2 posto, zabilježeno je među ženama u dobi od 30 do 34 godine, dok je gotovo 29 posto rodilja bilo u kasnim dvadesetima. Gotovo petina žena rodila je u dobi od 35 do 39 godina.

Prema podacima HZJZ-a, od 2016. godine žene u Hrvatskoj najčešće rađaju između 30. i 34. godine, dok je prethodnih desetak godina najzastupljenija bila dobna skupina od 25 do 29 godina.

Takve promjene HZJZ povezuje s produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, teškoćama pri rješavanju stambenog pitanja i promijenjenim stavovima prema osnivanju obitelji.

Među rodiljama prošle su godine bile 143 maloljetnice, odnosno 20 manje nego 2024. godine. Nastavljen je tako višegodišnji trend smanjenja broja poroda među djevojkama mlađima od 18 godina.

Gotovo polovica žena koje su rodile prošle godine, njih 47,7 posto, bile su prvorotkinje, dok je trećina rodila drugo dijete.

U hrvatskim rodilištima prošle su godine bila i 474 blizanačka poroda te dva poroda trojki, dok je u velikoj većini slučajeva, njih 98,5 posto, rođeno po jedno dijete.

Gotovo 30 posto poroda dovršeno carskim rezom

Carskim rezom prošle su godine dovršena 9662 poroda, odnosno 29,7 posto svih poroda, čime je nastavljen višegodišnji rast njihova udjela. U 2024. godini taj je udio iznosio 29 posto, a godinu prije 28,8 posto.

HZJZ upozorava na kontinuirani porast udjela carskih rezova, ističući da odluka o operativnom dovršetku poroda treba biti stručno opravdana i utemeljena na medicinskim smjernicama.

Kao moguće razloge porasta navodi utjecaj želja trudnica na odluke o načinu poroda, ali i povećani oprez liječnika zbog mogućih tužbi u slučajevima komplikacija i nepovoljnih ishoda trudnoće.

Prema izvješću, gotovo 70 posto rodilja imalo je devet ili više pregleda tijekom trudnoće, dok su 73 žene rodile bez ijednog prethodnog pregleda.

Nastavljen pad perinatalne smrtnosti

Stopa perinatalne smrtnosti, koja obuhvaća mrtvorođenu djecu i novorođenčad umrlu tijekom prvih sedam dana života, smanjena je s 5,8 na 5,5 na tisuću ukupno rođene djece, prema kriterijima HZJZ-a za nacionalno praćenje. Riječ je o nastavku postupnog pada, s obzirom na to da je 2023. godine iznosila 6,6 promila.

Tijekom prošle godine zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju umrla je jedna žena, dok su godinu prije zabilježena tri takva smrtna slučaja.

HZJZ napominje da rodilišna statistika obuhvaća svu djecu rođenu u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, neovisno o prebivalištu majke, dok Državni zavod za statistiku primjenjuje drukčiju metodologiju, zbog čega se podaci o broju rođene djece razlikuju.