Ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je u ponedjeljak izmjene Zakona o radu (ZOR) koje se prvenstveno odnose na usklađivanje s EU direktivama i sudskim presudama, a donose veću transparentnost plaća, dodatno uređivanje platformskog rada i dulji prijenos godišnjih odmora.

"Vjerujemo kako će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novoj kvaliteti radnih odnosa i radnih prava za naše zaposlenike", rekao je ministar rada i socijalne politike Alen Ružić na konferenciji za medije.

Naglasio je da su učinili sve kako bi izmjene bile minimalno opterećujuće za poslodavce, posebno kad je riječ o prikupljanju podataka o plaćama u sklopu novog informacijskog sustava.

ZOR se mijenja zbog usklađivanja s direktivama o transparentnosti plaća i o platformskom radu, usuglašavaju se odredbe o godišnjim odmorima s presudama Suda EU te se horizontalno usklađuje s postojećim zakonima - o rodiljnim i roditeljskim potporama, o službi u oružanim snagama RH te o obrani radi temeljnog vojnog osposobljavanja, a usklađuje se i s propisima u sustavu civilne zaštite što se odnosi na mogućnost da, primjerice, pripadnici HGSS-a mogu otići s posla u određenim uvjetima.

Kandidati će prije ili tijekom razgovara morati dobiti podatak o plaći

Govoreći o Direktivi o transparentnosti plaća, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum navela je da je najbitnije da će svaki kandidat za posao prije razgovora ili na samom razgovoru morati dobiti podatak o početnoj plaći ili rasponu plaće za to radno mjesto.

"Neće se moći dogoditi da dođete na razgovor, obavite razgovor, dođete do potpisivanja ugovora o radu i onda vam netko kaže kolika vam je plaća, a možda ste odbili neki drugi posao i sad ispada da ćete imati manju plaću", napomenula je.

Kako bi se mogli jednako platiti ljudi koji rade na radnim mjestima jednake vrijednosti, svi poslodavci imat će obvezu vrednovanja radnih mjesta i klasificiranja prema jednakoj vrijednosti rada u skladu s kriterijima, poput vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta, neovisno o spolu.

"Imate kategoriju radnog mjesta po opisu koja mora biti jednaka i morate imati jasne kriterije kada će osoba koja na tom mjestu radi dobiti veću plaću. Vi možete staviti bonuse, nagraditi nečije vještine, duljinu staža, ali sve ono što ide u plaću mora biti objektivno, mora biti rodno neutralno", istaknula je.

Novost je i pravo radnika na informiranje o plaćama i prosječnim plaćama usporedivih radnika.

"Vrlo često se u javnosti komunicira da će svi znati plaću svojih kolega. Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojeg kolege. Ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u vašoj kategoriji i to podijeljeno na oba spola. Dakle, vaša prosječna plaća, prosječna plaća vašeg spola i prosječna plaća suprotnog spola", pojasnila je Zirdum.

Navela je da je to bitno kako bi radnici znali procijeniti je li došlo do neke povrede i imaju li osnovicu za pokretanje sudskog postupka gdje bi dokazivali da nisu plaćeni jednako za jednaki rad.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti podatke o plaćama ako ih zatraži, a ako ih ne dostavi može biti prekršajno kažnjen, istaknula je Zirdum te dodala da je za prilagodbu poslodavaca predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Zirdum je također navela da je razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj puno manja nego u zemljama zapadne Europe. Ta razlika je 2024. prosječno u EU iznosila 11,1 posto, a u Hrvatskoj 6,6 posto, dok Direktiva smatra donekle prihvatljivim da ta razlika ide do pet posto.

Na pitanje novinara hoće li izmjene povećati plaće radnika koji su danas zakinuti, Zirdum je odgovorila da rodni jaz u Hrvatskoj nije problematičan te da intencija Direktive nije povećanje plaća nego uspostava jednakosti. No, dodala je, vrednovanje bi poslodavcima ipak moglo pokazati da su neka radna mjesta podcijenjena što bi moglo dovesti do korekcija.

Uvodi se Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP), država preuzima dio troškova

Što se tiče izvještavanja o plaćama, čega su se poslodavci najviše pribojavali, istaknula je Zirdum, svi poslodavci s više od 100 zaposlenih bit će dužni izvještavati o plaćama radi izračuna razlike u plaći muškaraca i žena.

Poslodavci do 150 zaposlenih izvještavaju svake tri godine, a poslodavci koji imaju više od 250 zaposlenih izvještavat će svake godine.

Tako se u ZOR uvodi Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP) koji će poslodavcima omogućiti da svoje sustave obračuna plaća povežu s jednim informacijskim sustavom kako bi se ta izvješća generirala automatski.

Sam sustav će uspostaviti Fina, a procijenjena vrijednost sustava je oko 750.000 eura.

Zirdum je istaknula da država time na sebe preuzima dio troškova poslodavaca te im olakšava dostavu podataka. Bit će i jednostavno napraviti obrazloženja ako se pokaže da razlika u plaćama postoji, rekla je, ocijenivši sve to "velikim iskorakom" prema poslodavcima.

Ministarstvo rada je također u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) izradio metodologiju za procjenu plaća koja je već dostupna online, a koja će poslodavcima omogućiti procjenu i usporedbu vrijednosti različitih radnih mjesta kako bi mogli uspostaviti platne strukture na temelju kojih će radnici biti razvrstani prema kategorijama.

Što se tiče platformskog rada, Zirdum je navela da tu nema velikih potreba za mijenjanjem odredbi zakona nego da je riječ "o finom usklađivanju", no širi se, kaže, solidarna odgovornost odnosno namjera je da platforme preuzmu veću odgovornost za agregatore s kojima surađuju, a koji su poslodavci radnika.

Prema podacima iz sustava JEER za 2025., u Hrvatskoj posluju četiri digitalne radne platforme i 2336 agregatora. Za platforme je lani radilo 21.704 osoba, a suprotno percepciji javnosti, većinom se radi o hrvatskim državljanima - 16.925 osoba.

Stranih radnika je otprilike četvrtina i uglavnom rade u dostavi, dok u prijevozu uglavnom rade hrvatski državljani, istaknula je Zirdum.

Produženo razdoblje prijenosa godišnjeg odmora

Pravilo prema kojem se "stari" godišnji odmor u pravilu koristi do 30. lipnja iduće godine ostaje na snazi. No, ako radnik zbog objektivnih razloga, poput bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nije mogao iskoristiti godišnji odmor, predviđa se mogućnost njegova korištenja do 31. prosinca, a ako radnik ni tada ne bude mogao iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, imao bi još tri mjeseca za njihovo korištenje.

Rok bi tako bio 15 mjeseci od kraja godine za koju je ostvareno pravo na godišnji odmor, a riječ je o usklađivanju s presudama Europskog suda.

Nacrt prijedloga izmjena ZOR-a od ponedjeljka poslijepodne dostupan je u sklopu e-savjetovanja gdje se mogu vidjeti svi detalji izmjena.

Ružić: Problem oko logopeda sigurno će se riješiti

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić rekao je da će se problem oko logopeda sigurno riješiti istaknuvši da se aktivno radi na ujednačavanju regionalne nejednakosti dostupnosti logopeda.

"Problem oko logopeda će se sigurno riješiti. Nadležno ministarstvo će na najbolji način odgovoriti na sve izazove logopedske službe", rekao je Ružić novinarima upitan o zahtjevu SDP-a da se preispita pravilnik koji propisuje nove uvjete za rad logopeda te da se osigura bolja dostupnost logopeda u manjim gradovima. 

Saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok upozorila je u ponedjeljak na nedostupnost logopedske skrbi, regionalnu nejednakost u dobivanju te usluge kao i apsurd da se  država, umjesto dostupnošću logopeda, bavi visinom stropa njihovih kabineta.

Ružić je izrazio uvjerenje da će se za opću populaciju pronaći rješenje te da administrativna zapreka neće biti presudna. Dodao je da je načelo jednake dostupnosti usluga na cijelom području Hrvatske vrlo važno te da se aktivno radi na smanjenju regionalnih nejednakosti.

Govoreći o osobnim asistentima, podsjetio je da je osobna asistencija 2023. postala zakonsko pravo za određenu skupinu korisnika, a nakon odluke Ustavnog suda krajem prošle godine i uredbe Vlade proširena je na sve dobne skupine, uz mogućnost korištenja usluge 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu.

Takvo širenje prava zahtijeva vrijeme za povećanje kapaciteta i uspostavu sustava koji može odgovoriti na novopriznata prava, rekao je Ružić, dodajući da je riječ o povećanju broja sati osobne asistencije za više od 100 posto.

Novi pravilnik stupio je na snagu 6. lipnja, a Ministarstvo je u međuvremenu omogućilo priznavanje takozvane osobe od povjerenja i otvorilo ustanove socijalne skrbi kako bi se novi osobni asistenti mogli zaposliti kroz udruge i javne službe, a kako bi oni koji to trebaju mogli dobiti adekvatnu uslugu, kazao je.

Istaknuo je da će on kao ministar  i svi njegovi suradnici nastaviti raditi sve da u svakom kutku svaka osoba u potrebi dobije osobnog asistenta. "Vjerujem i da će kolege iz zdravstva isto učiniti za logopede", kazao je.  

Osvrćući se na uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju o poslovanju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Ružić je rekao da je u ovoj godini prvi put ostvaren veći broj izvještačenih predmeta u odnosu na broj primljenih. " Na taj način smo napravili obrat trenda i nemamo više stvaranja zaostataka", kazao je i naveo da  su u 2025. imali 130.000 riješenih vještačenja,  a za sada ove godine njih 160.000. 

Izrazio je i uvjerenje da će se svi zaostaci po pitanju inkluzivnog dodatka riješiti do ljeta iduće godine. Za inkluzivni dodatak podneseno je 500.000 zahtjeva, a trenutačno ga prima 279.000 korisnika, rekao je.

Komentirajući podatak o porastu broja osoba s invaliditetom za 56.000 u posljednjih godinu dana, Ružić je rekao da je upoznat s tim povećanjem te da je jedan od razloga upisivanje osoba u Registar osoba s invaliditetom koje ne ispunjavaju jedan od dva potrebna kriterija.

"Te su provjere pri kraju i čini se da imamo značajan broj osoba koje su automatizmom provedenog vještačenja upisane,  a koje nemaju tjelesno oštećenje. Još čekam finalne potvrde", poručio je. 

Ružić je to kazao nakon predstavljanja nacrta prijedloga Zakona o zaštiti okoliša i nacrta prijedloga Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće i Prelog.