Za rad na crno poslodavcu kazna do 8000 eura
Cilj nam je zaštititi radnike i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju, poručio je ministar Ružić
Kazne do 8000 eura po neprijavljenom radniku, automatski upis na “crnu listu” i zabrana korištenja državnih potpora za poslodavce koji ponavljaju prekršaj - to su najstrože novosti prijedloga izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji je poslan na javno savjetovanje od 15 dana, a donosi znatno oštriji pristup borbi protiv rada na crno.
Riječ je o zakonskom paketu koji, kako ističu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, dolazi nakon tri godine primjene postojećeg modela te s ciljem dodatnog jačanja kontrole i smanjenja neprijavljenog rada na tržištu, osobito u sektorima u kojima je on još najizraženiji. Promjene su dio šireg nastojanja da se uredi tržište rada i zaštite radnici, ali i poslodavci koji posluju u skladu sa zakonom.
Tržišna utakmica
Novost je i strože kažnjavanje ponavljača - uz postojeće novčane kazne od 2650 i 6630 eura uvodi se i dodatna, viša sankcija od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavce kod kojih se u tri navrata kroz tri godine utvrdi neprijavljeni rad.
Ministar Alen Ružić ističe kako je cilj zakona zaštita radnika, ali i očuvanje poštene tržišne utakmice. “Cilj nam je zaštititi radnike i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju. Ove se izmjene ciljano donose uoči turističke sezone, u razdoblju pojačane potražnje za radnom snagom, ali i povećanog rizika od neprijavljenog rada”, kaže. Procjenjuje se da će tijekom ove turističke sezone biti potrebno 65.000 sezonskih radnika, a 2025. na sezoni je radilo 37.000 stranih radnika. Posebno je istaknuto i da su tzv. sezonski povratnici važna skupina jer ponovnim angažmanom osiguravaju veću stabilnost i kontinuitet u poslovanju poslodavaca.
- Uz izmjene ZOR-a mijenja se i Zakon o strancima, kako bi se ta dva propisa uskladila i bolje odgovorila na potrebe zapošljavanja strane radne snage. Uvodi se i nova sezonska dozvola za rad, koja će vrijediti tri godine te omogućavati rad do tri mjeseca u svakoj pojedinoj godini - rekao je Ružić. Primjena Zakona trebala bi krenuti polovinom lipnja.
Bitne promjene odnose se i na tzv. crnu listu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad. Razdoblje javne objave skraćuje se s tri godine na jednu, no pooštravaju se posljedice upisa. Poslodavci koji ne plate kazne bit će automatski uvršteni na listu, a time gube i pravo korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, a sankcije proširuju i na aktivne mjere zapošljavanja, iz kojih će poslodavci na “crnoj listi” biti isključeni.
Ukidanje “bijele liste”
Vršiteljica dužnosti ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum rekla je i da se mijenja način ulaska na “crnu listu”, ubuduće isključivo temeljen na rješenjima Državnog inspektorata. Time se, kaže, jača pravna sigurnost i preciznije definira utvrđivanje prekršaja. Dodaje kako će poslodavac kod kojeg se zatekne neprijavljeni rad morati prijaviti radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako on već radi kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme. Time se želi spriječiti fragmentacija radnog odnosa i dodatno urediti evidencija rada.
- Izmjenama se ukida i tzv. bijela lista poslodavaca kod kojih nije utvrđen neprijavljeni rad jer sama činjenica formalne usklađenosti ne znači i potpuno poštovanje svih radnih prava u praksi - ističe Zirdum.
