Dobri rezultati u recikliranju na kućnom pragu, nužno je pojačati korištenje otpada kao sirovine
Razmjena dobrih praksi između gradova i općina, ulaganje u infrastrukturu te kontinuirana edukacija građana ključni su za unapređivanje sustava gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije. Iako se jedinice lokalne samouprave razlikuju po veličini, broju stanovnika i mogućnostima organizacije prikupljanja otpada, zajednički im je cilj povećati udio odvojeno prikupljenog otpada i smanjiti količine koje završavaju na odlagalištima.
Istaknuto je to na središnjem dijelu stručnog skupa Glasa Slavonije posvećenog gospodarenju otpadom, u čijem je središtu bila panel-rasprava "Otpad kao resurs - Održiva Hrvatska, gospodarenje otpadom 2026.", na kojemu su sudjelovali Mirko Budiša, zamjenik direktora Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ana Nemet Đurđević, viša savjetnica specijalistica za zaštitu okoliša Upravni odjel za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, Igor Pandžić, direktor Unikoma Osijek, i Branimir Pašić, predsjednik Uprave EKOS-a.
Primjeri dobre prakse
Ana Nemet Đurđević, viša savjetnica specijalistica za zaštitu okoliša u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, istaknula je kako na području županije postoje primjeri dobre prakse koji se mogu primijeniti u različitim sredinama.
- Ono što je dobro jest da imamo zapravo dva primjera dobre prakse. Imamo jednu malu općinu i jedan veliki grad. To znači da primjere dobre prakse možemo prenijeti i na male i na velike sredine - naglasila je Nemet Đurđević.
Pojasnila je kako se uspješnost gospodarenja otpadom ne može promatrati isključivo kroz postotke odvajanja, nego je potrebno sagledati cjelokupno funkcioniranje sustava.
- Nije to jednostavno gledati samo u smislu postotka odvajanja otpada. Ako gledamo kako sustav funkcionira, moramo uzeti u obzir i organizaciju prikupljanja, razdvajanje različitih frakcija otpada i mogućnosti pojedine jedinice lokalne samouprave - istaknula je.
Prema njezinim riječima Županija može imati važnu ulogu u povezivanju komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave kako bi se kvalitetna rješenja mogla primjenjivati i u drugim sredinama.
- Trebamo kao Županija napraviti određeni okvir, povezati komunalna poduzeća i jedinice lokalne samouprave te analizirati koji su to primjeri dobre prakse koji doista funkcioniraju. Pritom moramo uzeti u obzir različitosti općina i gradova, potrebe građana, ali i njihove financijske mogućnosti - poručila je Nemet Đurđević.
Igor Pandžić, direktor osječkog Unikoma, govorio je o rezultatima odvojenog prikupljanja otpada, dostupnoj infrastrukturi i planovima za daljnji razvoj sustava. Naglasio je kako Osijek već raspolaže razvijenom mrežom reciklažnih dvorišta, ali i kako je nužno nastaviti ulagati u obradu otpada.
- Imamo četiri reciklažna dvorišta, jedno mobilno reciklažno dvorište i mogućnost odvajanja različitih vrsta otpada. Građani mogu odvajati otpad na kućnom pragu ili ga dovesti u reciklažna dvorišta koja su raspoređena tako da budu dostupna stanovnicima svih dijelova grada - istaknuo je Pandžić.
Posebno se osvrnuo na biootpad i daljnji razvoj infrastrukture za njegovu obradu, što bi trebalo pridonijeti povećanju stope odvajanja otpada u Osijeku.
- Moramo nastaviti razvijati sustav i omogućiti građanima da odvajaju što više otpada. U tome je važna i edukacija, osobito djece, jer upravo od najmlađih kreće stvaranje navika odgovornog postupanja s otpadom - naglasio je.
Vlastiti kapaciteti
Jedan od značajnijih planova odnosi se na razvoj infrastrukture na području Nemetina, gdje se razmatra uspostava dodatnih sadržaja za gospodarenje otpadom.
– Grad je dobio zemljište na području Nemetina i procijenili smo da je ta lokacija optimalna. Riječ je o prostoru na kojem planiramo sadržaje potrebne za daljnji razvoj sustava, uključujući sortiranje i obradu otpada. Naš je cilj što više otpada obraditi i iskoristiti, a što manje ga slati na odlaganje - pojasnio je Pandžić.
Naglasio je i važnost smanjenja troškova zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, osobito zbog njegova odvoza na udaljene lokacije.
- Svaki kilogram otpada koji uspijemo izdvojiti znači manje miješanog komunalnog otpada koji moramo odvoziti i zbrinjavati. Razvojem vlastitih kapaciteta za sortiranje i obradu želimo smanjiti troškove i zadržati što povoljniju cijenu usluge za naše građane - istaknuo je Pandžić.
Zaključeno je kako se daljnji napredak može postići povezivanjem dobrih praksi, ulaganjima u infrastrukturu i suradnjom lokalne samouprave, komunalnih poduzeća i građana.
Na pitanje koliko je važno ulagati u razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom i koja je tu uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost panelist Budiša ocijenio je da Slavonija ubrzano sustiže ostatak Hrvatske, pogotovo njezin sjeverozapadni dio, koji se pokazao dosta dobar, ne samo u odvojenom prikupljanju već i u samoj reciklaži.
- Kada je u pitanju Hrvatska, mi smo na približno 38 posto reciklaže, znači ono što odvojeno prikupimo je 38 posto koje se materijalno može preraditi u nekakav drugi proizvod. Cilj nam je do 2030. godine dostići razinu od 60 posto. Dakle, još uvijek ima dosta prostora pred nama da nadoknadimo nedostatke koje imamo. Ključ je jednostavno u infrastrukturi i u razvoju ove reciklažerske industrije koja je razvijena, ali još uvijek ima potencijala da se razvije - kazao je Budiša.
Istaknuo je da, kada je pitanje o oporabi, odnosno reciklaži, tu, nažalost, osim dvije cementare koje koriste dio tog goriva u svojim proizvodnim procesima, sve drugo je izloženo.
- Cijene zbrinjavanja između 200 i 230 eura po toni su goleme, i to je strašno opterećenje za operativni rad regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Mi kao Fond pomažemo koliko možemo, nije to onoliko koliko se očekuje od nas, ali, nažalost, ograničeni smo potporama od države. Tako da olakšavamo, ali ne rješavamo problem. Tu je međutim bitan smjer koji smo zauzeli, i ministarstvo i fond, da zapravo idemo sada u snažan razvoj energetske oporabe otpada Hrvatske - poručio je Budiša.
Modularne energane
Najavio je i raspisivanje natječaja za sufinanciranje malih modularnih energana za sve one gradove i općine koji pokažu interes za to.
- To su energane koje se mogu nadograđivati ovisno o podjeli kapaciteta. Mislimo da ćemo na taj način ubrzati ovu tranziciju prema ciljevima reciklaže i oporabe. Nemamo puno vremena, dakle, moramo na neki način biti vrlo operativni, a to nas onda opet upozorava na problem samoga financiranja, jer sve to gospodarenje otpadom bit će sve manje sufinancirano iz europskih fondova, jer smo propustili priliku 2018. godine da se bolje i jače sufinanciramo - pojasnio je Budiša.
O budućnosti Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak govorio je Branimir Pašić, predsjednik Uprave EKOS-a navodeći da u ovom trenutku, osim financiranja kroz studiju izvedivosti i dokumente, iznosi 118.900.000 eura, od čega društvo, ne osnivači, mora osigurati 18 milijuna, a sve ostalo, odnosno 100 milijuna eura, dobiva se kroz EU fondove.
- Nama je osnovni cilj 2035. godina, i onda projekcija na prvu godinu rada projekta. Mi i dalje vjerujemo da prva godina rada postrojenja može biti 2031. Pitanje nabave, pitanje osiguranja dostupnosti sredstava koji su nam potrebni za otvorenu konstrukciju, pa pitanje samog izvođenja, to ima svoje izazove, tako da mislim da su sad već jasni bitni parametri - istaknuo je Pašić.