Glas Slavonije
BRUNO JOBST

Panelisti Mirko Budiša, Ana Nemet Đurđević, Igor Pandžić, Branimir Pašić, i moderator Dario Kuštro

BRUNO JOBST

Panelisti Mirko Budiša, Ana Nemet Đurđević, Igor Pandžić, Branimir Pašić i moderator Dario Kuštro

BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
BRUNO JOBST

Maja Feketić

BRUNO JOBST

Mirko Budiša

BRUNO JOBST
BRUNO JOBST

Igor Pandžić

BRUNO JOBST

Mario Mihaljević

BRUNO JOBST
BRUNO JOBST

Mario Mihaljević, Dinko Huis, Ivan Šimić i Maja Feketić

BRUNO JOBST
BRUNO JOBST

Maja Feketić

BRUNO JOBST

Mirko Budiša

BRUNO JOBST

Branimir Pašić

BRUNO JOBST

Igor Pandžić

BRUNO JOBST

Mirna Šmit

BRUNO JOBST

Dinko Huis

BRUNO JOBST

Ana Nemet Đurđević

BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas SlavonijeSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
30.10.2026., 13:28
Tomislav Prusina/Dario Kuštro
STRUČNI SKUP GLASA SLAVONIJE

Dobri rezultati u recikliranju na kućnom pragu, nužno je pojačati korištenje otpada kao sirovine

Razmjena dobrih praksi između gradova i općina, ulaganje u infrastrukturu te kontinuirana edukacija građana ključni su za unapređivanje sustava gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije. Iako se jedinice lokalne samouprave razlikuju po veličini, broju stanovnika i mogućnostima organizacije prikupljanja otpada, zajednički im je cilj povećati udio odvojeno prikupljenog otpada i smanjiti količine koje završavaju na odlagalištima.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, panelisti; Mirko Budiša; Ana Nemet Đurđević; Igor Pandžić; Branimir Pašić; Dario Kuštro - moderatorSNIMIO BRUNO JOBST

Panelisti Mirko Budiša, Ana Nemet Đurđević, Igor Pandžić, Branimir Pašić i moderator Dario Kuštro

BRUNO JOBST

Istaknuto je to na središnjem dijelu stručnog skupa Glasa Slavonije posvećenog gospodarenju otpadom, u čijem je središtu bila panel-rasprava "Otpad kao resurs - Održiva Hrvatska, gospodarenje otpadom 2026.", na kojemu su sudjelovali Mirko Budiša, zamjenik direktora Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ana Nemet Đurđević, viša savjetnica specijalistica za zaštitu okoliša Upravni odjel za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, Igor Pandžić, direktor Unikoma Osijek, i Branimir Pašić, predsjednik Uprave EKOS-a.

Primjeri dobre prakse

Ana Nemet Đurđević, viša savjetnica specijalistica za zaštitu okoliša u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, istaknula je kako na području županije postoje primjeri dobre prakse koji se mogu primijeniti u različitim sredinama.

- Ono što je dobro jest da imamo zapravo dva primjera dobre prakse. Imamo jednu malu općinu i jedan veliki grad. To znači da primjere dobre prakse možemo prenijeti i na male i na velike sredine - naglasila je Nemet Đurđević.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Maja FeketićSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST

Pojasnila je kako se uspješnost gospodarenja otpadom ne može promatrati isključivo kroz postotke odvajanja, nego je potrebno sagledati cjelokupno funkcioniranje sustava.

- Nije to jednostavno gledati samo u smislu postotka odvajanja otpada. Ako gledamo kako sustav funkcionira, moramo uzeti u obzir i organizaciju prikupljanja, razdvajanje različitih frakcija otpada i mogućnosti pojedine jedinice lokalne samouprave - istaknula je.

Prema njezinim riječima Županija može imati važnu ulogu u povezivanju komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave kako bi se kvalitetna rješenja mogla primjenjivati i u drugim sredinama.

- Trebamo kao Županija napraviti određeni okvir, povezati komunalna poduzeća i jedinice lokalne samouprave te analizirati koji su to primjeri dobre prakse koji doista funkcioniraju. Pritom moramo uzeti u obzir različitosti općina i gradova, potrebe građana, ali i njihove financijske mogućnosti - poručila je Nemet Đurđević.

Igor Pandžić, direktor osječkog Unikoma, govorio je o rezultatima odvojenog prikupljanja otpada, dostupnoj infrastrukturi i planovima za daljnji razvoj sustava. Naglasio je kako Osijek već raspolaže razvijenom mrežom reciklažnih dvorišta, ali i kako je nužno nastaviti ulagati u obradu otpada.

- Imamo četiri reciklažna dvorišta, jedno mobilno reciklažno dvorište i mogućnost odvajanja različitih vrsta otpada. Građani mogu odvajati otpad na kućnom pragu ili ga dovesti u reciklažna dvorišta koja su raspoređena tako da budu dostupna stanovnicima svih dijelova grada - istaknuo je Pandžić.

Posebno se osvrnuo na biootpad i daljnji razvoj infrastrukture za njegovu obradu, što bi trebalo pridonijeti povećanju stope odvajanja otpada u Osijeku.

- Moramo nastaviti razvijati sustav i omogućiti građanima da odvajaju što više otpada. U tome je važna i edukacija, osobito djece, jer upravo od najmlađih kreće stvaranje navika odgovornog postupanja s otpadom - naglasio je.

Vlastiti kapaciteti

Jedan od značajnijih planova odnosi se na razvoj infrastrukture na području Nemetina, gdje se razmatra uspostava dodatnih sadržaja za gospodarenje otpadom.

– Grad je dobio zemljište na području Nemetina i procijenili smo da je ta lokacija optimalna. Riječ je o prostoru na kojem planiramo sadržaje potrebne za daljnji razvoj sustava, uključujući sortiranje i obradu otpada. Naš je cilj što više otpada obraditi i iskoristiti, a što manje ga slati na odlaganje - pojasnio je Pandžić.

Naglasio je i važnost smanjenja troškova zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, osobito zbog njegova odvoza na udaljene lokacije.

- Svaki kilogram otpada koji uspijemo izdvojiti znači manje miješanog komunalnog otpada koji moramo odvoziti i zbrinjavati. Razvojem vlastitih kapaciteta za sortiranje i obradu želimo smanjiti troškove i zadržati što povoljniju cijenu usluge za naše građane - istaknuo je Pandžić.

Zaključeno je kako se daljnji napredak može postići povezivanjem dobrih praksi, ulaganjima u infrastrukturu i suradnjom lokalne samouprave, komunalnih poduzeća i građana.

Na pitanje koliko je važno ulagati u razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom i koja je tu uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost panelist Budiša ocijenio je da Slavonija ubrzano sustiže ostatak Hrvatske, pogotovo njezin sjeverozapadni dio, koji se pokazao dosta dobar, ne samo u odvojenom prikupljanju već i u samoj reciklaži.

- Kada je u pitanju Hrvatska, mi smo na približno 38 posto reciklaže, znači ono što odvojeno prikupimo je 38 posto koje se materijalno može preraditi u nekakav drugi proizvod. Cilj nam je do 2030. godine dostići razinu od 60 posto. Dakle, još uvijek ima dosta prostora pred nama da nadoknadimo nedostatke koje imamo. Ključ je jednostavno u infrastrukturi i u razvoju ove reciklažerske industrije koja je razvijena, ali još uvijek ima potencijala da se razvije - kazao je Budiša.

Istaknuo je da, kada je pitanje o oporabi, odnosno reciklaži, tu, nažalost, osim dvije cementare koje koriste dio tog goriva u svojim proizvodnim procesima, sve drugo je izloženo.

- Cijene zbrinjavanja između 200 i 230 eura po toni su goleme, i to je strašno opterećenje za operativni rad regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Mi kao Fond pomažemo koliko možemo, nije to onoliko koliko se očekuje od nas, ali, nažalost, ograničeni smo potporama od države. Tako da olakšavamo, ali ne rješavamo problem. Tu je međutim bitan smjer koji smo zauzeli, i ministarstvo i fond, da zapravo idemo sada u snažan razvoj energetske oporabe otpada Hrvatske - poručio je Budiša.

Modularne energane

Najavio je i raspisivanje natječaja za sufinanciranje malih modularnih energana za sve one gradove i općine koji pokažu interes za to.

- To su energane koje se mogu nadograđivati ovisno o podjeli kapaciteta. Mislimo da ćemo na taj način ubrzati ovu tranziciju prema ciljevima reciklaže i oporabe. Nemamo puno vremena, dakle, moramo na neki način biti vrlo operativni, a to nas onda opet upozorava na problem samoga financiranja, jer sve to gospodarenje otpadom bit će sve manje sufinancirano iz europskih fondova, jer smo propustili priliku 2018. godine da se bolje i jače sufinanciramo - pojasnio je Budiša.

O budućnosti Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak govorio je Branimir Pašić, predsjednik Uprave EKOS-a navodeći da u ovom trenutku, osim financiranja kroz studiju izvedivosti i dokumente, iznosi 118.900.000 eura, od čega društvo, ne osnivači, mora osigurati 18 milijuna, a sve ostalo, odnosno 100 milijuna eura, dobiva se kroz EU fondove.

- Nama je osnovni cilj 2035. godina, i onda projekcija na prvu godinu rada projekta. Mi i dalje vjerujemo da prva godina rada postrojenja može biti 2031. Pitanje nabave, pitanje osiguranja dostupnosti sredstava koji su nam potrebni za otvorenu konstrukciju, pa pitanje samog izvođenja, to ima svoje izazove, tako da mislim da su sad već jasni bitni parametri - istaknuo je Pašić. 

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Mirko BudišaSNIMIO BRUNO JOBST

Mirko Budiša

BRUNO JOBST

MIRKO BUDIŠA, Fond za zaštitu okoliša

Drago mi je biti s onima koji prednjače

Ako znamo da 50 posto otpada odvojeno prikupimo, to znači da još toliko odlažemo na odlagališta - što znači da imamo odgovarajuće izazove pred nama. Drago mi je da sam ovom prigodom u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, koji pokazuju izvrsne rezultate u tom odvojenom prikupljanju kada gledamo nacionalni okvir. Ali tu priča nije gotova, moramo zaokružiti cijeli sustav kako bi on doista prešao na jedno kružno gospodarenje s otpadom, a tu je nužna izgradnja dodatne infrastrukture.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Dinko HuisSNIMIO BRUNO JOBST

Dinko Huis

BRUNO JOBST

DINKO HUIS, Osječko-baranjska županija

Infrastruktura, ali i svijest građana

Osječko-baranjska županija radi na učinkovitijem sustavu gospodarenja otpadom, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koje provodimo kroz naše trgovačko društvo EKOS je izgradnja RCGO Orlovnjak s mrežom šest pretovarnih stanica. Usporedno oni rade i na projektu kogeneracijskog postrojenja Osijek u Slobodnoj zoni. No jasno je da infrastruktura nije dovoljna i stoga radimo na svijesti građana i uključivanja gospodarstva, kao i iznalaženja rješenja kako određene materijale što duže zadržati da ne postanu otpad.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Igor PandžićSNIMIO BRUNO JOBST

Igor Pandžić

BRUNO JOBST

IGOR PANDŽIĆ, Unikom

Reciklažno dvorište za glomazni otpad

Grad Osijek od 2022. godine prelazi 50 posto prikupljenog otpada, a prema posljednjim podacima sada smo na 57,92 posto. Blizu smo zacrtanih 60 posto do 2030. godine, ali nije lako doći do tog cilja. Unikom i Grad Osijek zajedno izgrađuju reciklažno dvorište za glomazni otpad, gdje ćemo za 2000 tona smanjiti otpad koji sada ide na Veliku Lončaricu. To je projekt koji ćemo započeti iduće godine, a baš kao što naziv ove konferencije govori - taj otpad ćemo oporabiti i moći ga plasirati dalje kao resurs.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Mario MihaljevićSNIMIO BRUNO JOBST

Mario Mihaljević

BRUNO JOBST

MARIO MIHALJEVIĆ, glavni urednik Glasa Slavonije

RESURS ZA STVARANJE NOVE VRIJEDNOSTI

"Ovo je tema o kojoj će se još puno pričati. Valja naglasiti kako smo mi ovu konferenciju počeli planirati i s partnerima razgovarati prije nego što se 'dogodio' Gospić. Zašto je to bitno? Gospić je u našoj kolektivnoj svijesti otpad definirao kao veliki problem. No otpad može biti puno više, može biti resurs za stvaranje nove vrijednosti. Naravno, i ovom prilikom želimo otvoreno progovoriti o svim problemima, ali i razgovarati o mogućnostima. Želimo vidjeti kako je to bilo u Celju, kako je to radio Kopenhagen... Stoga smo ovdje okupili struku, znanost, gospodarstvenike, lidere, one koji se svakodnevno bave ovim pitanjem i mogu dati najbolje odgovore", rekao je o temi stručnog skupa Mario Mihaljević, glavni urednik Glasa Slavonije.

Osijek, 30. 10. 2026., Hotel Waldinger, Otpad kao resurs, stručni skup, panel rasprava, Glas Slavonije, Maja FeketićSNIMIO BRUNO JOBST

Maja Feketić

BRUNO JOBST

MAJA FEKETIĆ, FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Hrvatska je dosegnula stopu odvajanja otpada od 49 posto

Od 2004. godine, od kada se ovi podaci prate kroz izvješća, u Hrvatskoj je proizvedeno 304 kilograma otpada po stanovniku godišnje. Tijekom godina ta se brojka povećavala i 2024. došli smo do iznosa od 486 kilograma otpada, što je u promatranom razdoblju i najveća vrijednost.
Sada smo dosegnuli stopu odvojeno prikupljenog otpada od 49 posto, a počeli smo s dva posto. Hoće li Hrvatska do 2035. godine dosegnuti stopu od 65 posto odvojeno prikupljenog otpada? Naznake odgovora na ovo je pitanje kroz uvodno izlaganje na stručnom skupu Glasa Slavonije nastojala dati Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
“U početku smo imali tek ‘crnu’ kantu u koju se bacalo sve, bilo je registrirano 283 odlagališta, od kojih je 187 bilo aktivno. Na šezdesetak velikih odlagališta diljem Hrvatske odloženo je 85 posto ukupno odbačenog otpada, opremljenost mjerama zaštite na odlagalištima je općenito bila loša. Godine 2016. odvojeno prikupljanje raste na 26 posto, evidentirana su 84 reciklažna dvorišta, 46 mobilnih. Do kraja 2025. godine registrirano je 135 odlagališta, zatvorena su 174 odlagališta. Krenulo se i s prva regionalna centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kašljun. Godine 2024. došli smo na 49 posto odvojeno skupljenog otpada, evidentirana su 272 reciklažna dvorišta, komunalni otpad se odvaja na samo 76 odlagališta, u redovnom radu su bila tri RCGO-a, a pet u izgradnji. Danas ih je pet u redovnom radu, tri su u izgradnji, a za dva, Orlovnjak i Šagulje, očekuje se skora realizacija”, pojasnila je Feketić.

FINANCIRANJE IZRADE DOKUMENTACIJE

Govoreći o ulozi Fonda, između ostalog, Feketić izdvaja ulaganje u komunalnu opremu pa je iz EU fondova, uz pomoć 50 milijuna eura, nabavljeno 1,2 milijuna različitih spremnika za odvojeno sakupljanje otpada za 407 lokalnih jedinica. “Konstantno se ulaže u sanaciju i zatvaranje odlagališta, tu je izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica, uređaja za smanjivanje otpada iz hrane (biootpad), za koji smo imali vrlo lijep projekt i ovdje u Osijeku. Naravno naša uloga je i u izgradnji centara za gospodarenje otpadom, gdje smo za prva dva bili sufinancijeri. Za ostale u cijelosti financiramo izradu dokumentacije”, pojasnila je.
 

gospodarenje otpadom 2026_260x380mm_291026.jpg
 
#Glas Slavonije#Stručni Skup#Otpad Kao Resurs
Povezani članci
Osijek, 28. 10. 2026., Županijska komora Osijek, HGK, RE-AGRO, RE-AGRO konferencija, konferencija o održivoj poljoprivredi, Nataša TramišakSNIMIO BRUNO JOBST
KONFERENCIJA RE-AGRO
Tramišak: Puno ulažemo u podizanje poljoprivredne proizvodnje, od sljedeće godine krećemo s novim iznosima potpora
Osijek, 28. 10. 2026., Županijska komora Osijek, HGK, RE-AGRO, RE-AGRO konferencija, konferencija o održivoj poljoprivredi SNIMIO BRUNO JOBST
Konferencija RE-AGRO
Distributivni centri mogli bi biti generatori povećanja proizvodnje, moramo nastojati biti konkurentni na europskom tržištu
Zagreb, 13.05.2016 - Medicinske sestre i tehni?ari zaposleni u KBC-u Sestre milosrdnice obilje?ili su u ?etvrtak Me?unarodni dan sestrinstva, 12. svibnja, humanitarnom akcijom i predavanjem - u suradnji sa Srednjom ?kolom za medicinske sestre Vinogradska u krugu bolnice omogu?eno je mjerenje krvnog tlaka, masno?e i ?e?era u krvi za gra?ane, te odr?ano predavanje "Sestrinstvo KBC-a Sestre milosrdnice ju?er, danas, sutra".foto HINA/ ds
ZDRAVSTVO I SESTRINSTVO
Medicinske sestre nezamjenjive su u liječenju: „Ni najstručniji liječnik ne može raditi bez njih”
×