Hrvatska postiže dobre rezultate kada je u pitanju selektivno odvajanje otpada na kućnom pragu, no nije tako dobra u iskorištavanju otpada kao potencijalne sirovine. Mogu li u tome pridonijeti dva buduća regionalna centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak i Šagulje? Je li se nakon otkrivanja slučaja ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću poljuljalo povjerenje domaće javnosti u sustav gospodarenja otpadom? Osijek, koji kao veliki grad, ima stopu od 57,92 posto odvojeno prikupljenog otpada, jedan je od svijetlih primjera, tim više jer i dalje radi na edukaciji najmlađih sugrađana. Osječko-baranjska županije je također na dobrom tragu s dosegnutom stopom od 49 posto, što je svrstava među vodeće županije.

Naglasci su ovo sa stručnog skupa "Otpad kao resurs" Održiva Hrvatska - gospodarenje otpadom 2026. kojega je Glas Slavonije, uz pokroviteljstvo Ministrastva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, Vukovarsko-srijemske županiju i Nexea, organizirao u petak u Osijeku.

Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održala je uvodno izlaganje na temu "Planirani sustav gospodarenja otpadom s naglaskom na centre za gospodarenje otpadom", a potom su u panel-raspravi oko važnosti uspostave cjelovitog i regionalno usklađenog sustava gospodarenjem otpadom u Slavoniji govorili Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ana Nemet Đurđević, iz Upravnog odjela za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, te Igor Pandžić, direktor osječke komunalne tvrke Unikom i Branimir Pašić, predsjednik uprave osječkog EKOS-a.