Klimatske promjene, nove tehnologije i konkurentnost domaće proizvodnje u fokusu su konferencije RE-AGRO koja je u Osijeku okupila predstavnike institucija i poljoprivrednog sektora te otvorila ključna pitanja budućnosti proizvodnje voća i povrća.

U sadašnjim uvjetima kada imamo izgrađen regionalni distribucijski centar, kada imamo kvalitetne sanitarno-tehničke uvjete sada smo mi proizvođači voća u situaciji u kojoj se trgovački lanci nama javljaju. No Hrvatska još uvijek nije samodostatna u proizvodnji voća i povrća. Pri tome ne moramo težiti za nekim velikim izvozom, nego biti samodostatni i proizvodno dovoljno za potrebe domaćeg turizma. Iskustva u stakleničkoj proizvodnji voća potražit ćemo u Nizozemskoj. Država i lokalna zajednica ulažu i još će više ulagati u poljoprivrednu proizvodnjnu, no potpore se rasprše ne daju efekta. Ipak poljoprivreda nema alternativu, kako za proizvođače, tako i za državu.

U ovom ozračju održana je konferencija RE-AGRO u organizaciji Glasa Slavonije i Hrvatske gospodarske komore. Treća po redu RE-AGRO konferencija stavlja u fokus pitanje koje će sve snažnije određivati budućnost domaće poljoprivrede - kako osigurati održivu proizvodnju, učinkovito odgovoriti na klimatske i tržišne izazove te stvoriti uvjete u kojima će domaći proizvođači moći dugoročno razvijati svoju proizvodnju i biti konkurentni.

Središnji dio programa činio je okrugli stol "Održiva proizvodnja voća i povrća - izazovi, inovacije i prilike za budućnost". Uz Tugomira Majdaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Dragana Kovačevića, potpredsjednik HGK-a, u raspravi su sudjelovali i Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije; Josip MIljević, vijećnik Gradskog vijeća Grada Osijeka (i sam poljoprivredni proizvođač), te Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice. Ovakvo sudjelovanje predstavnika državne, županijske i gradske razine, kao i gospodarskih i sektorskih organizacija otvorlo je prostor za razmjenu pogleda na izazove s kojima se suočavaju proizvođači te na mogućnosti snažnijeg povezivanja proizvodnje, distribucije i tržišta.

Okrugli stol je otvorio Kovačević s bilancom domaće proizvodnje.

- O proizvodnji voća i povrća ne možemo govoriti van konteksta cijele poljoprivredne proizvodnje i tu govorimo o dva ključna problema - niske samodostatnosti i produktivnosti. Sa današnjom proizvodnjom ne pokrivamo potrebe naše turističke potražnje, naših potrošača i prehrambene industrije. Od 2020. godine do danas samodostanost u proizvodnji povrća pala je s 58 na 48 posto, a što se tiče proizvodnje voća s 49 na 42 posto. Površine na kojima se uzgaja voće i povrće je standardna u veličini i broju hektara, oko 8500 hektara intenzivne te oko 10 tisuće hektara povrtnjaka; voće je na 38 tisuća hektara i tu bilježimo višegodišnje povećanje, no nažalost to se ne vidi kroz povećanje količine proizvodnje. Ta razina samodostatnosti i niska produktivnost generiraju veliki uvoz, 2025. godine uvezli smo voća i povrća u vrijednosti preko 740 milijuna eura. Izvoz je na razini 200 milijuna, jasno je kako je vanjsko-trgovinski deficit preko 500 milijuna eura. Dakle voća i povrća nam nedostaje, a radi se o visokodohodovnim kulturama gdje bi zarade i dohohak proizvođačima mogli biti veći. Postoječi i budući logističko distributivni centri možda budu okosnica te nove proizvodnje i snažne kooperacije koja bi treba pomoći našim proizvođačima da se, prije svega, odvaže ući u takvu proizvodnju, jer je ona iznimno skupa. No to je put do veće proizvodnje, rekao je.

Zorić je potvrdio kako je sektor proizvodnje voća i povrća zaokružena i dohodovna profitabilna proizvodnja, ali da i proizvođači voća dijelu sudbinu cijele domaće poljoprivrede.

- Sektor voća i povrća trebao je biti generator rasta cijele domaće poljoprivrede, jer on ima komparitivne prednosti - tri klimatske zone, blizina velikih europskih potrošačkih centara, a tu je tu je i naš turizam, dvadesetak milijuna ljudi koji dolaze kod nas. Dakle nije bilo potrebe da toliko patimo za izvozom.