Distributivni centri mogli bi biti generatori povećanja proizvodnje, moramo nastojati biti konkurentni na europskom tržištu
KONFERENCIJA GLASA SLAVONIJE O ODRŽIVOJ POLJOPRIVREDI
U sadašnjim uvjetima, kada imamo izgrađen Regionalni distribucisjki centar, kada imamo kvalitetne sanitarno-tehničke uvjete, sada smo mi proizvođači voća u situaciji u kojoj se trgovački lanci nama javljaju. No Hrvatska još uvijek nije samodostatna u proizvodnji voća i povrća. Pri tome ne moramo težiti za nekim velikim izvozom, nego biti samodostatna i proizvodno dovoljno za potrebe domaćeg turizma. Iskustva u stakleničkoj proizvodnji voća potražit ćemo u Nizozemskoj. Država i lokalna zajednica ulažu i još će više ulagati u poljoprivrednu proizvodnju, no potpore se rasprše i ne daju efekta. Ipak, poljoprivreda nema alternativu, kako za proizvođače, tako i za državu.
Održiva proizvodnja
Ove su se poruke čuje u utorak u Osijeku na konferenciji RE-AGRO u organizaciji Glasa Slavonije i Hrvatske gospodarske komore. Treća po redu RE-AGRO konferencija stavila je u fokus pitanje koje će sve snažnije određivati budućnost domaće poljoprivrede - kako osigurati održivu proizvodnju, učinkovito odgovoriti na klimatske i tržišne izazove te stvoriti uvjete u kojima će domaći proizvođači moći dugoročno razvijati svoju proizvodnju i biti konkurentni.
Središnji dio programa činio je okrugli stol "Održiva proizvodnja voća i povrća - izazovi, inovacije i prilike za budućnost". Uz Tugomira Majdaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK, u raspravi su sudjelovali i Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, Josip Mihaljević, vijećnik Gradskog vijeća Osijeka, koji je i sam poljoprivredni proizvođač, te Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice. Ovakvo sudjelovanje predstavnika državne, županijske i gradske razine, kao i gospodarskih i sektorskih organizacija otvorlo je prostor za razmjenu pogleda na izazove s kojima se suočavaju proizvođači te na mogućnosti snažnijeg povezivanja proizvodnje, distribucije i tržišta.
Okrugli stol je otvorio Dragan Kovačević s bilancom domaće proizvodnje.
- O proizvodnji voća i povrća ne možemo govoriti izvan konteksta cijele poljoprivredne proizvodnje i tu govorimo o dva ključna problema - niskoj samodostatnosti i produktivnosti. Sa današnjom proizvodnjom ne pokrivamo potrebe naše turističke potražnje, naših potrošača i prehrambene industrije. Od 2020. godine do danas samodostanost u proizvodnji povrća pala je s 58 na 48 posto, a što se tiče proizvodnje voća s 49 na 42 posto. Površine na kojima se uzgaja voće i povrće su standardne u veličini i broju hektara, oko 8500 hektara intenzivne te oko 10 tisuće hektara povrtnjaka. Voće je na 38 tisuća hektara i tu bilježimo višegodišnje povećanje, no nažalost to se ne vidi kroz povećanje količine proizvodnje. Ta razina samodostatnosti i niska produktivnost generiraju veliki uvoz, 2025. godine uvezli smo voća i povrća u vrijednosti većoj od 740 milijuna eura. Izvoz je na razini 200 milijuna, jasno je kako je vanjsko-trgovinski deficit veći od 500 milijuna eura. Dakle, voća i povrća nam nedostaje, a radi se o visokodohodovnim kulturama gdje bi zarade i dohodak proizvođačima mogli biti veći. Postoječi i budući logističko distributivni centri možda budu okosnica te nove proizvodnje i snažne kooperacije koja bi trebala pomoći našim proizvođačima da se, prije svega, odvaže ući u takvu proizvodnju, jer je ona iznimno skupa, rekao je Kovačević zaključivši kako je to put do veće proizvodnje.
Zorić je potvrdio kako je sektor proizvodnje voća i povrća zaokružena i dohodovna profitabilna proizvodnja, ali da i proizvođači voća dijelu sudbinu cijele domaće poljoprivrede.
- Sektor voća i povrća trebao je biti generator rasta cijele domaće poljoprivrede, jer on ima komparitivne prednosti - tri klimatske zone, blizina velikih europskih potrošačkih centara, a tu je i naš turizam, dvadesetak milijuna ljudi koji dolaze kod nas. Dakle nije bilo potrebe da toliko patimo za izvozom. Jako dobar zamah smo imali za podizanje nasada i došli smo do situacije da smo 2018. godine imali oko 145 tisuća tona proizvodnje jabuka. Ove godine ona je oko 60 tisuća tona, prošla je bila jako loša. Zašto nismo uspjeli? Zato što veliki broj nasada nismo podizali uz pomoć agrotehničkih mjera, a nismo ni uređivali tržište prodaje kako je to uređeno u drugim zemljama. Nismo imali riješen otkup. Prodaja je bila ključni problem, na tu temu smo s resornim ministarstvom komunicirali o izmjeni pravilnika o javnoj nabavi. Jer imali smo situaciju da je voćnjak jabuka preko puta škole, ali proizvođač ne može jabuke prodavati toj školi, jer se mora zadovoljiti forma javnog natječaja. I tu pobjedi talijanski dobavljač jer je njegova jabuka najjeftinija, iskreno je rekao Zorić.
No, gradnjom prvih i planom gradnje ukupno pet logističko distributivnih centara situacija se počinje mijenjati.
- Pet takvih centara je ono o čemu smo desetljećima težili, ukupnih kapaciteta 128 tisuća tona, ukupno vrijednih 110 miijuna eura od koji su 65 milijuna nepovratna sredstva. Tri su pri dovršetku, ondje su nositelji proizvođačke organizacije, a dva su županijskog karaktera, ali se i oni oslanjaju na proizvođačke organizacije. Nastavljamo s potporama prema poljoprivrednicima s naglaskom upravo na ovaj sektor. Upravo je otvoren financijski instrument u organizaciji HBOR-a za primarne proizvođače, uz otpis glavnice od 40 posto. Idemo u smjeru održivosti, priprema se novi set mjera i na razini EU-a vezano za proizvođačke organizacije, poticat ćemo udruživanje kao najodrživiji oblik jer vjerojatno se u budućnosti bez takvih organizacija neće se moći zamisliti ni proizvodnja, prodaja a ni solidna pregovaračka moć naših poljoprivrednika, rekao je Majdak.
Druga priča
Zorić upravo na osnovu Regionalnog centra za voće i povoće Osječko-baranjske županije, koji se upravo puni (dominantno) urodom jabuka treću sezonu, to i potvrđuje.
- Prije se govorilo kako su nas pljačkali trgovački centri i loša trgovačka praksa. No sada kada vide kako imamo pravi distributivni centar, imamo higijensko, tehničko-sanitarne uvjete za sortiranje i pakiranje proizvode, to je sada druga priča i dimenzija. I sada se ti trgovački centri javljanju nama, istaknuo je Zorić.
O toj se temi u raspravu uključio i Ilija Pranjić.
- Razvojem i gradnjom RDC-a sve se promijenio. Voćari sada imaju sigurnu destinaciju gdje svoje proizvode mogu skladištiti i čuvati i u trenutku kada se ukaže prilika prodati. Tu je i mogućnost prerade, primjerice u sok, onih jabuka koje nisu za prodaju, ali su zdravstveno ispravne, rekao je Pranjić.
U Osijeku važnu ulogu u procesu susreta proizvođača i kupaca te kao prostor za prodaju lokalno uzgojenog voća i povrća ima gradska tvrtka Tržnica. Osim plasmana proizvoda, ona pridonosi i očuvanju izravne veze između poljoprivrednih gospodarstava i potrošača te dostupnosti sezonskih namirnica i prepoznatljivosti domaće proizvodnje.
- Tržnica je prilika našim kupcima kupiti kvalitetan domaći proizvod, bez posrednika, a za proizvođača je to prilika da sam odredi cijenu kojom će on biti zadovoljan i kojom će moći pokriti troškove proizvodnje. Naravno da je izazova puna, da je jako teško uzgojiti određeno voće i povrće, a potom biti i prisutan i u samoj prodaji. Na Tržnici stoga imamo procese certificiranja domaće proizvodnje, što je znak da je prodavač i proizvođač robe koju prodaje i time garantira za kvalitetu svoga proizvoda, naglasio je Josip Mihaljević.
Govorilo se o problematici proizvodnje voća i povrća i utjecaju klimatskih promjena, no naglašeno je kako bez proizvodnje sa dostatnim količinama vode više nijedan proizvodni sektor voća i povrća nije konkurentan. Zorić ističe kako to više nije pitanje spašavanja nečega od suše.
- Važno je da se i na područjima gdje je lokalna proizvodnja radi i navodnjavanje. To je Hrvatska propustila, iako smo među vodećim zemljama po dostupnosti vode za navodnjavanje. Tamo gdje smo napravili sustave za navodnjavanje nismo raspisali natječaje za nabavku oprema za navodnjavanje, upozorio je Zorić.
Državni tajnik Majdak je podsjetio kako Ministarstvo poljoprivrede svake godine reagira kada su u pitanju klimatske promjene, odnosno sve one nepogode koje pogađaju naše poljoprivrednike, pa time i sektor voća i povrća, a radi se i na izmjenama Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi zbog suzbijanja tih praksi u lancu opskrbe upravo kako bi se osnažio položaj onih koji proizvode u odnosu na otkupljivače.
- Naš zakon je po obujmu i po definicijama vodeći u Europi, a zagovaramo upravo segment proizvodne cijene kao jedna od budućih segmentata na kojima će i Europske komisija dati svoj fokus kako bi se cijena prozvodnje oduprla svim onim "dampinzima" koji vladaju u projedinim momentima na razini tržišta EU-a, najavio je Majdak.
Dragan Kovačević se zalaže, kao nužan korak naprijed, za suradnju sa znanošću. Kao primjer navodi Nizozemsku.
- Oni su ozbiljan iskorak napravili u stakleničkoj proizvodnji povrća i spadaju među najveće proizvođače i izvoznike na svijetu. To mogu zahvaliti, prije svega, sjajnoj povezanosti znanosti, istraživanja i gospodarstva. Oko Svučilišta Wageningena, osamdesetak kilometara udaljenom od Amsterdama stvorili su, po uzoru na Silicijsku dolinu, "dolinu hrane" gdje imaju preko 15 tisuća start-upova koji istraživanja, rezultate i dostignuća implementiraju u praksu. Više od 9,5 tisuće hektara je pod staklenicima, tu je hidroponski uzgoj, recilkaža vode, robotizacija, digitalizacija, integrirano navodnjavnje s gnojidbom... Sve to dalo je rezultate i u produktivnosti i povećanju količine proizvodne i naravno izvozu. Naravno ovdje su i najveće svjetske prehrambene kuće, pojasnio je Kovačević, te najavio kako će u Nizozemsku na studijsko putovanje uskoro krenuti i hrvatska delegacija.
Suradnja sa znanošću
S pogledom unaprijed po pitanju budućnosti svoje Tržnice oglasio se i Grad Osijek.
- Grad Osijek će ulaganjem u Tržnicu napraviti pretpostavku da mali poljoprivredni proizvođači, ali i renomirane tvrtke budu ovdje prisutni, da mogu ovdje prodavati. te da kroz marketinške aktivnosti pomognemo našim poljoprivrednicima, a našim sugrađanima omogućimo da se kvalitetnije i lokalno hrane. U samom projektu rekonstrukcije tržnice je predviđena i gradnja novog prostora za "street food" koncept, da kroz moderni pristup restorana s lokalnim namirnicama imao svakodnevnu ponudu hrane. Grad Osijek je kroz ovo izdvajanje pokazao da brine ne samo o obnovi, nego i u ulaganje u poljoprivredno poduzetništvo za blagodat svojih sugrađana, rekao je Mihaljević.
Ilija Pranjić je također naglasio kako Županija vodi računa i sluša bilo svojih proizvođača. Ukupno je 15 mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju, javni pozivi su otvoreni od ožujka do listopada.
- Na godišnjoj bazi bude između 200 i 250 zahtjeva za te potpore. U 2025. godini je bilo osigurano 350 tisuće eura, ove 450 tisuća, a za iduću godinu dižemo cenzuse tih potpora i bit će osigurano 800 tisuća eura, istaknuo je Pranjić.
Zaključujući okrugli stol državni tajnik Majdak je još jednom izrazio nadu kako će distributivni centri biti generatori povećanja proizvodnje, te da iako njihov cilj nije samo dosegnuti projicirane kapacitete od 128 tisuća tona već i izvozni karakter.
- Moramo nastojati biti konkurentni na zajedničkom europskom tržištu, zaključio je Majdak.
Kovačević je u zaključnoj riječi ostao na stajalištu kako nam je potrebno više sinergije znanosti i struke.
- Jer koliko god mi uvezli inovacija i nove tehnologije, moramo ih prilagoditi našem podneblju, domaćim klimatskim uvjetima i to kroz suradnju istraživačkih institicija i sveučilišta s gospodarstvom,- jasan je bio Kovačević.