Milijuni komada odjeće koji nikada ne pronađu kupca više ne bi trebali završavati uništeni. Europska unija uvodi pravila kojima želi zaustaviti praksu uništavanja neprodane odjeće, odjevnih dodataka i obuće te potaknuti tekstilnu industriju prema održivijem modelu poslovanja.

Od sredine srpnja ove godine počela je primjena odredbi europske uredbe kojima se velikim poduzećima zabranjuje uništavanje takvih proizvoda, osim u posebno opravdanim slučajevima.

Ministarstvo gospodarstva potvrdilo je da se nova pravila izravno primjenjuju u Hrvatskoj jer je riječ o uredbi Europske unije koja je obvezujuća za sve države članice. Cilj nove regulative nije samo spriječiti nepotrebno uništavanje proizvoda, već i promijeniti način na koji se proizvodi dizajniraju, koriste i zbrinjavaju tijekom cijelog životnog ciklusa.

– Uredbom (EU) 2024/1781 uspostavlja se okvir za ekološki dizajn održivih proizvoda s ciljem povećanja njihove okolišne održivosti tijekom cijelog životnog ciklusa.

Njezina je svrha potaknuti kružno gospodarstvo, učinkovitije korištenje resursa i smanjenje količine otpada, uz stvaranje uvjeta za održivije poslovanje gospodarskih subjekata, rekli su iz Ministarstva gospodarstva.

Obavezna transparentnost

Nova uredba dio je šire europske politike usmjerene na smanjenje negativnog utjecaja proizvoda na okoliš. Osim zabrane uništavanja neprodanih tekstilnih proizvoda i obuće, uvodi se niz drugih mjera, uključujući digitalnu putovnicu proizvoda, buduće zahtjeve za zelenu javnu nabavu te strože kriterije ekološkog dizajna.

Pravila se u prvoj fazi odnose na velike poduzetnike, dok su mikro i mala poduzeća izuzeta od njihove primjene. Srednja poduzeća nove će obveze morati primjenjivati od 19. srpnja 2030. godine.

Velike kompanije morat će javno objavljivati podatke o količini neprodanih proizvoda koje su uništile, uključujući njihovu masu i razloge uništenja, a Europska komisija provedbu uredbe pratit će kroz sustav obvezne transparentnosti, digitalne alate i izvješća država članica.

– Europska komisija pratit će provedbu uredbe kroz sustav obvezne transparentnosti, digitalne alate i kroz redovne izvještaje država članica, rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima.

Prema njenim riječima, ključnu ulogu u izravnom nadzoru imat će nacionalna tijela za nadzor tržišta koja će imenovati države članice. Ta će tijela provjeravati jesu li objavljeni podaci potpuni, točni i dostavljeni u skladu s propisanim pravilima.

Kontrole će se provoditi prema procjeni rizika, a posebna pozornost bit će usmjerena na poduzeća kod kojih se pojave neuobičajena odstupanja, poput znatno manjeg broja prijavljenih uništenih proizvoda u odnosu na slične gospodarske subjekte ili ranije utvrđenih nepravilnosti.

Digitalne putovnice

Europska komisija svake će četiri godine objavljivati objedinjeno izvješće o provedbi uredbe na temelju podataka koje će države članice dostavljati putem informacijskog sustava Europske unije. Carinska tijela pritom će koristiti registre digitalnih putovnica proizvoda kako bi provjerila usklađenost proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Nova pravila ne predstavljaju apsolutnu zabranu svakog uništavanja proizvoda. Uredba dopušta iznimke kada je takvo postupanje opravdano, primjerice zbog zaštite zdravlja i sigurnosti ili kada je proizvod toliko oštećen da ga nije moguće ponovo osposobiti za uporabu.

– Veliki gospodarski subjekti neće smjeti uništavati neprodanu odjeću, odjevne dodatke i obuću, osim u slučajevima predviđenima Uredbom, primjerice kada je takvo postupanje opravdano razlozima zaštite zdravlja ili sigurnosti, istaknuli su iz Ministarstva gospodarstva.

Europska komisija pritom želi spriječiti moguće zlouporabe iznimki. Poduzeća će morati najmanje pet godina čuvati dokumentaciju koja dokazuje razloge uništenja, uključujući podatke o oštećenju, kontaminaciji ili sigurnosnim rizicima.

Ako se proizvod proglašava nepopravljivim, takva tvrdnja morat će biti potkrijepljena dokazima, poput inspekcijskih izvješća, fotografija ili stručnih mišljenja. Dokumentaciju će nadležnim tijelima morati dostaviti u roku od 30 dana od zahtjeva.

Čak i kada je uništenje dopušteno, postupanje s proizvodima morat će biti u skladu s europskom hijerarhijom gospodarenja otpadom, prema kojoj prednost imaju ponovna uporaba, popravak, recikliranje i drugi oblici oporabe.

Europska komisija ističe da zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće predstavlja važan korak, ali i samo jedan dio šire strategije kojom Europska unija želi promijeniti način proizvodnje i potrošnje tekstila.

– Zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće imat će značajan učinak, ali istodobno riječ je samo o dijelu šire europske strategije za održive i kružne tekstilne proizvode, kazala je Čović Vidović.

Gubitak resursa

Prema procjenama Europske komisije, godišnje se uništi između četiri i devet posto neprodanog tekstila, što predstavlja velik gubitak resursa i uzrokuje dodatno opterećenje za okoliš. Procjenjuje se da takva praksa godišnje doprinosi stvaranju oko 5,6 milijuna tona emisija ugljikova dioksida.

– Dugoročna je vizija Europske komisije da do 2030. brza moda jednostavno izađe iz mode, dodala je Čović Vidović, pojašnjavajući kako je cilj potaknuti potrošače na kupnju kvalitetnijih, trajnijih i održivijih proizvoda.

Nova pravila dio su šireg paketa mjera koji uključuje strože zahtjeve za ekološki dizajn, digitalne putovnice proizvoda radi veće sljedivosti, proširenu odgovornost proizvođača za cijeli životni ciklus proizvoda, smanjenje ispuštanja mikroplastike te ograničavanje izvoza tekstilnog otpada.

U Hrvatskoj će se provedba ove Uredbe osigurati kroz nacionalni sustav tržišnog nadzora.

– Pitanja provedbe Uredbe na nacionalnoj razini uređena su Zakonom o provedbi Uredbe, a nadležna tijela provodit će inspekcijski nadzor u skladu sa zakonom i posebnim propisima kojima je uređen njihov djelokrug, poručilo je Ministarstvo gospodarstva.

Iz Ministarstva dodaju kako će gospodarstvu osiguravati pravodobne informacije o novim obvezama te objavljivati dodatne upute i pojašnjenja potrebna za pravilnu primjenu uredbe.

Ključno pitanje bit će način provedbe na terenu, odnosno hoće li nova pravila dovesti do stvarne promjene poslovne prakse ili će ostati samo dodatna administrativna obveza za poduzetnike.

Na naše pitanje o konkretnim koracima provedbe zabrane uništavanja neprodane odjeće i obuće velikih poduzeća, Državni inspektorat nije iznio detalje o budućem načinu nadzora, već je za tumačenje odredbi uredbe uputio na Ministarstvo gospodarstva.

Takav odgovor ostavio je otvorena pitanja o tome kako će izgledati kontrole, na koji će se način utvrđivati eventualna kršenja pravila te koje će se mjere poduzimati u slučaju nepridržavanja obveza.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuli su da će se provedba i nadzor osigurati kroz nacionalni sustav tržišnog nadzora, pri čemu inspekcijske poslove u Hrvatskoj obavlja Državni inspektorat u skladu sa svojim nadležnostima.

Ponovna uporaba

Ministarstvo zaštite okoliša posebno naglašava važnost razlikovanja neprodane odjeće od rabljenog tekstila i tekstilnog otpada. Nova europska pravila odnose se na proizvode koji još nisu postali otpad, odnosno na novu robu koja je proizvedena za tržište, ali nije prodana.

Cilj je takve proizvode usmjeriti prema ponovnoj uporabi, doniranju ili drugim oblicima uključivanja u kružno gospodarstvo, umjesto prema uništavanju.

– U Hrvatskoj već postoje sustavi prikupljanja i ponovne uporabe rabljenog tekstila, ali i dalje postoje značajni izazovi. Među najvećima su nedostatni kapaciteti za sortiranje i visokokvalitetno recikliranje tekstila.

Dodatni problem predstavlja činjenica da velik dio tekstila još uvijek završava u miješanom komunalnom otpadu, dok suvremeni proizvodi često sadrže kombinacije različitih vlakana koje otežavaju recikliranje, kazali su iz Ministarstva.

Europska unija zato uvodi i sustav proširene odgovornosti proizvođača za tekstil i obuću. Proizvođači i uvoznici trebali bi sudjelovati u financiranju troškova odvojenog prikupljanja, sortiranja, pripreme za ponovnu uporabu i recikliranja tekstilnih proizvoda nakon što postanu otpad.

Hrvatska će europske zahtjeve morati prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do lipnja 2027. godine, dok bi sustav proširene odgovornosti trebao biti uspostavljen najkasnije do travnja 2028. godine.

Europska komisija smatra da zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće šalje jasnu poruku tržištu da rasipanje novih proizvoda više nije prihvatljiv model poslovanja. Ipak, puni učinak ovisit će o provedbi na nacionalnoj razini, učinkovitosti nadzora i spremnosti kompanija da prilagode svoje poslovne modele.