Zagreb,29.10.2026. Povodom objave žurnog pregovaračkog postupka nabave za uklanjanje i zbrinjavanje rasutog otpada uz silos na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću (na slici), direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen dao je izjavu za medije.Foto HINA/Tomislav Pavlek/tp

Bivši PPK Velebit u Gospiću

HINA
Luka Balen:

Prekriveno 33.000 tona zakopanog otpada u Gospiću, slijedi sanacija

Prekrivanje oko 33.000 tona zakopanog otpada na prostoru bivšeg PPK Velebit u Gospiću uspješno je završeno, a u utorak će biti poznate pristigle ponude za sanaciju 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima, izvijestio je u četvrtak direktor Fonda za zaštitu okoliša.

"Prekrivanje gotovo 33.000 tona zakopanog otpada uspješno je završeno u rokovima. Danas je u tijeku završni tehnički pregled i sve je napravljeno sukladno pravilima struke", rekao je Balen na konferenciji za novinare.

Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša rekao je da je membrana postavljena na površini od oko 20.000 četvornih metara, dok sama površina pod otpadom je oko 15.000 četvornih metara. Područje zaštite je prošireno kako bi se spriječilo eventualno procjeđivanje oborinskih voda u podzemlje.

Radovi su se odvijali pod stalnim inspekcijskim nadzorom i primijenjene su sve mjere zaštite okoliša, a, prema riječima Budiše, nije zabilježen nijedan incident vezan za okoliš. Kvaliteta zraka prati se na dvije lokacije u blizini sanacijskih radova te je, kako je rekao, prve kategorije i nema onečišćenja.

Priprema sanacije zakopanog otpada

Što se tiče sanacije oko 33.000 tona heterogenog, mješavine neopasnog, opasnog i medicinskog zakopanog otpada, koji je sada prekriven, Balen je istaknuo kako je to najkompleksnija faza sanacije.

Kazao je kako je u finalnoj fazi priprema pregovaračkog postupka te će ga "kroz koji dan" objaviti. Dodao je da je Fond proveo istraživanje tržišta i utvrdio interes više domaćih i stranih subjekata, o čemu će uskoro izvijestiti javnost.

Za sanaciju zakopanog otpada, rekao je, predviđena su dva načina koja se mogu i kombinirati.

Prema prvom, otpad bi se iskopao, odvezao i zbrinuo u nekom od  inozemnih postrojenja za energetsku oporabu ili odlagalištu otpada.  Druga mogućnost uključuje vađenje i prethodnu obradu otpada na lokaciji, nakon čega bi se odvojene frakcije opasnog i neopasnog otpada zbrinule na odgovarajući način.

"Obje varijante su jednako vrijedne i svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu ponuditi jednu ili drugu. Na taj način ćemo ne samo ubrzati vrijeme sanacije već i postići što je moguće bolju ekonomsku cijenu same ponude", istaknuo je Budiša. 

Novi postupak za 4.500 tona rasutog otpada

Za sanaciju 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima uz silos, Balen je rekao da je Fond pokrenuo novi žurni pregovarački postupak nakon što je tvrtka CE-ZA-R istupila iz zajednice ponuditelja, zbog čega je prethodni javni natječaj poništen.

Zahtjev za dostavu ponuda dostavljen je na pet gospodarskih subjekata, a rok za njihovu dostavu je pet radnih dana. Procijenjena vrijednost radova iznosi 7,5 milijuna eura bez PDV-a, uz maksimalni rok sanacije od 12 mjeseci.

Rok za dostavu ponuda je u utorak u 13 sati, nakon čega će Fond izvijestiti javnost o rezultatima natječaja, najavio je Balen.

Što se tiče dijela otpada u velikim "big bag" vrećama ispred silosa, Balen je rekao da su temeljem odluke Vlade cementare Nexe i Holcim uspješno taj posao izvršile. Sve su vreće ispred silosa odvezene. Kaže da je bilo ukupno nešto više od 300 tona neopasnog otpada te da je sve napravljeno sukladno pravilima struke. 

Preostalo je još oko 100 tona otpada u tim vrećama u zatvorenim prostorima, koje će se također izvući i zbrinuti. Pritom je potreban oprez zbog urušene statike dijela prostorija, rekao je Balen.

Više od 50 milijuna eura za sanaciju

Sanacija gotovo 44.000 tona ilegalno odloženog otpada na području bivšeg PPK Velebit provodi se u nekoliko faza, a dosad je za taj projekt osigurano više od 50 milijuna eura, rekao je Balen. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond, zajedno sa Znanstvenim savjetom Vlade, izradili su plan sanacije koji je javno objavljen, podsjetio je Balen. 

Izvijestio je i da je počela sanacija ilegalno odloženog otpada u Vrbovcu Samoborskom, dok je za lokaciju u Poznanovcu potpisan ugovor s odabranim izvođačem radova, koji bi uskoro trebao biti uveden u posao.

Govoreći o sanaciji bala  u Varaždinu, za koje su se pojavili medijski napisi da su odložene na zadarskom odlagalištu Diklo, Balen je rekao da je Fond osigurao sredstva za projekt, ali da je njegovu pripremu i postupak javne nabave proveo Grad Varaždin.

Fond u slučaju bilo kakvih nepravilnosti ima mogućnost aktivirati bankarsku garanciju prema Gradu Varaždinu, dodao je. 

Most predlaže zabranu uvoza otpada radi zbrinjavanja

Most je pripremio zakonske izmjene kojima se zabranjuje isporuka otpada iz drugih država radi zbrinjavanja u Hrvatskoj, uvode stroža ograničenja za opasni, ograničava uvoz neopasnog otpada i uspostavlja javni registar pošiljaka otpada, izvijestila je ta stranka u četvrtak u Saboru.

Predsjednik i saborski zastupnik Mosta Nikola  Grmoja rekao je da je prijedlog izmjena Zakona o gospodarenju otpadom proizašao iz iskustva rada na terenu, posebno u Lici, gdje je Most još od ožujka prošle godine upozoravao na razmjere problema s nezakonito odloženim otpadom, moguće ugrožavanje podzemnih voda i potrebu da se utvrdi tko je otpad dovozio, tko ga je primao i tko ga je trebao nadzirati.

„Slučaj Like pokazao nam je zašto su ove izmjene potrebne. Dok se još utvrđuju razmjeri onečišćenja i odgovornost za ono što se dogodilo, moramo urediti ulazak otpada u Hrvatsku tako da smanjimo mogućnost ponavljanja ovakvih slučajeva“, rekao je Grmoja na konferenciji za novinare.

Most predlaže zabranu isporuke svih vrsta otpada iz drugih država radi zbrinjavanja u Hrvatskoj. Zabrana bi obuhvatila odlaganje, spaljivanje radi zbrinjavanja, skladištenje i prethodnu obradu ako je konačna namjena zbrinjavanje, a odnosila bi se i na pošiljke iz drugih država članica Europske unije i na pošiljke iz trećih zemalja.

Prema prijedlogu, zabranila bi se i isporuka opasnog otpada u Hrvatsku, neovisno o tome je li namijenjen zbrinjavanju ili oporabi, u opsegu dopuštenom pravom EU.

Kod neopasnog otpada Most predlaže da se isporuke dopuštaju isključivo radi recikliranja i pripreme za ponovnu uporabu, a zabranile bi se isporuke radi energetske oporabe, odnosno spaljivanja za dobivanje energije, kao i radi nasipavanja, u granicama dopuštenima europskim pravom.

Grmoja je istaknuo kako predlažu osnivanje javnog elektroničkog registra svih pojedinačnih pošiljaka otpada koje ulaze u Hrvatsku.

„Danas imamo više evidencija i registara o gospodarenju otpadom, ali nemamo javno dostupan registar u kojem građani mogu pratiti pojedinačne pošiljke otpada iz drugih država, njihovu obradu i konačno odredište”, upozorio je. Dodao je da bi se podaci u registru ažurirali jednom mjesečno.

Predlažu i obvezno preispitivanje postojećih dozvola za obradu otpada isporučenog iz drugih država u roku od šest mjeseci, pri čemu bi nadležna tijela trebala bi utvrditi jesu li dozvole usklađene s novim odredbama te, kada za to postoje uvjeti, pokrenuti njihovu izmjenu, ograničenje ili ukidanje.

Most predlaže i zaštitu hrvatskih kapaciteta za gospodarenje otpadom kroz mogućnost ograničavanja prekograničnih pošiljaka kada one ugrožavaju funkcioniranje nacionalnog sustava gospodarenja otpadom.

„Hrvatska mora preuzeti odgovornost za vlastiti otpad, ali ne smije postati odredište za zbrinjavanje otpada iz drugih država. Hrvatski kapaciteti trebaju prvenstveno služiti našem sustavu, a građani moraju znati što ulazi u zemlju, gdje završava i tko je za to odgovoran“, poručio je Grmoja.

Pozvao je Vladu i druge saborske klubove da razmotre prijedlog, očituju se i podrže njegovo upućivanje u saborsku proceduru.