Znanstveni savjet za stručnu pomoć Vladi u sanaciji nezakonito odloženog otpada u Gospiću razmatra dvije metode od kojih je jedna iskapanje otpada, odvoz i saniranje izvan Hrvatske, a druga je predobrada na mjestu deponija, rekao je u četvrtak predsjednik Savjeta Stjepan Lakušić.

Nakon trosatnog sastanka Savjeta Lakušić je u izjavi novinarima rekao kako su bile predložene četiri opcije, no zbog isplativosti, provedivosti i učinkovitosti Savjet je razmatrao dvije metode. ''Jedna varijanta jest da se sve u cijelosti iskopa i odveze izvan granice Republike Hrvatske gdje bi se proveo proces termičke obrade ili neke druge obrade u obliku zbrinjavanja i neopasnog i opasnog otpada'', rekao je Lakušić.

Pritom je dodao i kako to mora raditi tvrtka ili gospodarski subjekt koji ima dopuštenje, odnosno certifikat za takvu djelatnost te da je, prema dobivenim informacijama, za taj posao zainteresirano nekoliko tvrtki iz više europskih zemalja.

''Druga varijanta za cijelu tu količinu otpada jest predobrada na lokaciji, na potpuno zatvorenim platformama koje bi bilo izrađene za takve slučajeve i ako se nju odabere, onda bi razvrstali i napravili predobradu onog neopasnog - kamenog materijala, zemljanog i građevinskog materijala. Onaj dio koji je opasni otpad premjestili bi na neku novu lokaciju koja bi se odabrala od strane Republike Hrvatske'', naveo je Lakušić.

Naglasio je iznimnu važnost izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije za izabrano rješenje, ali i kvalitetan monitoring kvalitete zraka, tla i vode, kao i nadzor svih budućih aktivnosti vezanih uz sanaciju deponija.

Savjet je o metodama zbrinjavanja deponija u Gospiću raspravljao na temelju dokumentacije i analize koje mu je dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša te je najavio i eventualno razmatranje dodatne dokumentacije.

Predsjednik Savjeta i rektor Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se i na primjedbe o sastavu tog tijela naglasivši kako svi članovi imaju snažne znanstvene i stručne referencije te kako nitko izvan Savjeta neće moći utjecati na njihov rad.

Lakušić je u osnovnoj informaciji o radu Znanstvenog savjeta, objavljenoj na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu, najavio i da će znanstvenici dati neovisnu znanstvenu recenziju svih postupaka koji se planiraju provesti, a to su - privremeno prekrivanje zakopanog otpada, zbrinjavanje rasutog otpada uz silose, zbrinjavanje otpada u velikim vrećama, zbrinjavanje zakopanog otpada i zbrinjavanje otpada u skladišnim objektima i silosima. 

Znanstveni savjet upoznat će se sa svom raspoloživom dokumentacijom kako bi se vidjelo što je sve dosad učinjeno te će na temelju toga odlučiti jesu li potrebna dodatna uzorkovanja, a sve kako bi se dobili što točniji podatci o sadržaju opasnog odnosno neopasnog otpada. 

Uz Lakušića kao predsjednika, u Savjetu su i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak (zamjenik) te još pet članova - Ante Jukić kao predstavnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić kao predstavnik Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, profesorica na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar".

"Gospić je naš dom": Znanstveni savjet nije dao odgovore na niz ključnih pitanja

Građanska inicijativa (GI) "Gospić je naš dom" ocijenila je u četvrtak u reakciji na sastanak Znanstvenog savjeta koji je razmatrao metode sanacije odlagališta otpada u Gospiću, da Savjet nije dao odgovore na niz ključnih pitanja, zapitavši se i čemu konkretno Savjet služi.

''Na sastanku u srpnju koji smo imali s potpredsjednikom Vlade RH i nadležnim tijelima jasno je komunicirano da postoje četiri modela, od koja dva nisu provediva. Dakle, taj zaključak smo imali prije dva mjeseca. Što je novo znanstveni savjet onda zaključio? Čemu konkretno služi ovo tijelo? I koje ovlasti ima?'', stoji u objavi GI "Gospić je naš dom" na faceboku u kojoj stoji i  da je Znanstveni savjet, nakon tri sata sastanka, izašao s "izjavom da su diskutirali i da će nastaviti".

''Ako ne možemo mi kao građani dobiti konkretne zaključke, s obzirom na to da je predsjednik toga tijela izjavio kako savjetuje onoga tko ih je imenovao i angažirao, pozivamo medije da postave  vrlo jednostavna pitanja'', ističu iz Inicijative.

Prije svega, iz GI postavljaju pitanje tko je od struke radio kriterije za tehničku dokumentaciju prekrivanja, te jesu li stručnjaci potvrdili kako folija debljine 0.65 mm jamči da neće doći do proboja uslijed djelovanja vanjskih faktora. Ističu i da Znanstveni savjet najavljuje prekrivanje i tzv. crnog brda - 4500 tona razasutog opasnog otpada za koje je raspisana javna nabava za uklanjanje.

''Znači li to da je i ta nabava propala (treća po redu)? Zašto nema odluke?'', ističu u Građanskoj inicijativi te postavljaju pitanja jesu li znanstvenici potvrdili analize prema kojima Fond raspisuje natječaje te zašto cementare koje je Vlada ugovorila traže svoje analize ako analize postoje.

Inicijativa pita i je li struka uzela u obzir djelovanje podzemnih voda koje se podižu uslijed oborina i to unatoč površinskom prekrivanju te zaključno pita - ''Što je konkretno zaključak ovog savjeta osim daljnjih diskusija?''

Reakcija GI ''Gospić je naš dom'' uslijedila je nakon u četvrtak održane sjednice Znanstvenog savjeta za stručnu pomoć Vladi u sanaciji nezakonito odloženog otpada u Gospiću na kojoj su bile razmatrane dvije metode od kojih je jedna iskapanje otpada, odvoz i saniranje izvan Hrvatske, a druga je predobrada na mjestu deponija.