Premijer Andrej Plenković poručio je u utorak da je koalicija stabilna, osvrćući se na izjavu predsjednika DP-a Ivana Penave o "političko-medijskoj hajci" na pripadnike Torcide u kojoj je uputio kritike i MUP-u, te istaknuo kako Penava želi da se jednako osuđuju svi totalitarni simboli.

"Naravno da je stabilna. To su te smiješne varijante kada netko da neku izjavu, onda svi skaču na to je li koalicija stabilna. Je", poručio je Plenković, odgovarajući na pitanja novinara u Šibeniku.

​​Penava je u utorak kritizirao "političko-medijsku hajku" na pripadnike Torcide koji su sudjelovali u antisemitskim incidentima u vrijeme utakmice Hajduk - Ajax, te prozvao medije i MUP zbog objave fotografija odbjeglih navijača. Upitan znači li njegova kritika MUP-a i Vlade da DP razmišlja o napuštanju vladajuće koalicije, Penava je odgovorio kako će njegova stranka istupiti iz Vlade "kada se odluči za to, a to će, ako se dogodi, biti na temama koje koče procese, primjerice otkrivanja komunističkih zločina".

Osvrćući se na incident s navijačima i Penavinu kritiku MUP-a, Plenković je istaknuo kako nadležna tijela rade ono što moraju raditi - podnose prijave.

"Policija ima svoju metodologiju postupanja, usuglašenu s Državnim odvjetništvom, nema tu ništa neobično ili nešto što bi bilo izvan okvira", naveo je premijer.

Dodao je kako je uzvikivanje onakvih parola ide na štetu nogometa, Hajduka, Splita, Hrvatske i Torcide.

"Što se tiče političkog komentara Penave, ja bih ga stavio u kontekst gdje se sada svi love te teze. Ljevica se lovi teze da će optuživati našu Vladu, koja je nastupila 2016., za stvari koje imaju veze s povicima koje je dio hrvatskih obrambenih snaga koristio u Domovinskom ratu, kojih do tada nikome nije palo na pamet da ih zabranjuje, pa ni lijevim vladama", naveo je Plenković.

Pri tome je istaknuo kako "na određeni politički način" može razumjeti što Penava govori kao predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, odnosno da se jednakom snagom u hrvatskom političkom i medijskom prostoru trebaju osuđivati svi totalitarni simboli, dodavši kako je to bio "sukus" Penavine poruke danas.

"Ono što je ovdje ipak važno, on je osudio ovo ponašanje. Tu nema dileme. I Domovinski pokret je osudio ovo ponašanje i očekuje da se oni koji su to radili procesuiraju", poručio je.

Između ostalog, govoreći o stabilnoj koaliciji, premijer se ponovno osvrnuo na svakodnevni i predani rad Vlade, istaknuvši razliku između Vlade te ljevice, koja je u Saboru pokazala "nepoštovanje" time što je prošli tjedan izašla iz sabornice, i Mostovih zastupnika koji u Saboru "zaogrnuti saborskim imunitetom, zazivaju linč".

"Imamo puno neodgovornih aktera na političkoj sceni i neodgovorni sigurno nismo mi što se tiče Vlade. Naprotiv, mislim da smo među zadnjim Mohikancima normalnosti i ozbiljnog napretka Hrvatske", poručio je Plenković.

Inzistira da Crna Gora, nakon dva, riješi sva ostala otvorena pitanja

Premijer Andrej Plenković inzistirao je u utorak na rješavanju svih otvorenih pitanja s Crnom Gorom kako bi ta zemlja dobila zeleno svjetlo Zagreba za ulazak u Europsku uniju, nakon što je Podgorica udovoljila dvama zahtjevima Zagreba.

Crnogorska vlada je ranije u utorak objavila da je odlučila promijeniti ime bazena koji nosi ime vaterpolista Zorana Džimija Gopčevića, ujedno i čuvara u logoru Morinj optuženog da je mučio i zlostavljao zatočene hrvatske civile i ratne zarobljenike. Bazen bi odsad trebao nositi ime Petra Petrovića Njegoša, oca moderne crnogorske nacije.

Također je odlučila naknadno odobriti spomen-ploču postavljenu 10. listopada 2022. na kamenom zidu kod ulaza u Morinj.

"Ovo su dva pitanja, a ima ih još", izjavio je Plenković novinarima komentirajući odluke Podgorice.

"Očekujemo razgovor s Crnom Gorom i podizanje svijesti da treba riješiti ta pitanja koja su vrijednosna i pitanja dobrosusjedskih odnosa", dodao je.

Osim ploče u Morinju i bazena u Kotoru, radi se o utvrđivanju sudbine nestalih, obeštećenju logoraša iz Morinja, procesuiranju odgovornih za ratne zločine, rješavanju imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanju granice i povratku Školskog broda Jadran.

Hrvatska je nedavno zatražila od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja, većinom naslijeđa rata 1990-tih, prije ulaska te zemlje u Europsku uniju i popis zahtjeva uputila državama članicama Unije.

Vlasti Crne Gore imaju ambiciozan plan da Podgorica do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU-a.