Bila je to jako, jako neobična saborska rasprava o prijedlogu Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju će zastupnici izglasati u srijedu prije odlaska na dvomjesečnu ljetnu stanku. Ovaj je dokument, pod nazivom deklaracija, osmislio Domovinski pokret i to s premisom da sve dosadašnje hrvatske vlade, uključujući i Plenkovićevu, nisu učinile dovoljno za popravljanje političkog statusa Hrvata u susjednoj državi, onemogućavanje prakse da faktično Bošnjaci izabiru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Popustili premijeru

Premijer Andrej Plenković javno je rekao da ne podržava akt kojim bi Hrvatski sabor, primjerice, zatražio formiranje izborne jedinice za bosansko-hercegovačke Hrvate i obvezao Vladu da oduzme hrvatsko državljanstvo svima koji u BiH rade protiv jednakopravnosti Hrvata. U nekoliko je navrata izjavio da je DP pokrenuo ovu inicijativu samo zato da bi povećao vlastitu vidljivost u medijima. Uslijedilo je višetjedno usuglašavanje HDZ-a i DP-a i došlo je do velikog obrata. Svi su HDZ-ovi zastupnici u utorak tvrdili da je dogovorena rezolucija potvrda svega što je Vlada premijera Plenkovića dobro napravila za Hrvate u BiH. Pritom su iznosili podatke o milijunskim izdvajanjima iz hrvatskog državnog proračuna za njihove potrebe, za bolnice, škole, infrastrukturu. HDZ je, dakle, barem na komunikacijskoj razini, prijedlog kojem se inicijalno protivio uspio pretvoriti u nešto što mu ide u prilog.

Uostalom, predsjednik DP-a Ivan Penava priznao je prošli tjedan da je njegova stranka odustala od dijela stavova kako bi HDZ uopće pristao podržati rezoluciju. Simptomatično je da se jučer za riječ u Saboru nije javljao Josip Dabro, koji je u ime Domovinskog pokreta i otvorio temu Hrvata u BiH, uz kritiku Plenkovića zbog nečinjenja. U DP-u ističu da su u pregovorima s HDZ-om sačuvali oko 70 posto izvornog sadržaja svoje deklaracije, ali upitno je koliko će Penava sa suradnicima politički profitirati od prijedloga koji su oni, objektivno, nametnuli HDZ-u. Pogotovo zato što oporbene desne stranke, uz načelnu potporu rezoluciji, kritiziraju Domovinski pokret jer je u značajnoj mjeri popustio premijeru Plenkoviću. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja rekao je jučer Penavi da je konačna verzija rezolucije "razblažena bevanda", a ovaj mu je odgovorio da je "možda bevanda, ali je barem hrvatska".

- U rezoluciji je jasna poruka da će RH koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u BiH jer neće dalje pasivno promatrati njihovo preglasavanje. Ne nauštrb bilo koga, nego u pokušaju održavanja jednakopravnosti sva tri naroda. To preglasavanje nije posljedica kompleksnog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, nego se radi o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni ovom rezolucijom reagirati. Stoga se kao jedna od mogućnosti spominje hrvatska izborna jedinica, kao sasvim legitimno rješenje - kazao je Penava.

Ovakav je bio narativ brojnih HDZ-ovih zastupnika.

- Rezolucija je potvrda svega što je Vlada Andreja Plenkovića radila za Hrvate u BiH. Kontinuirano je pružala i političku i diplomatsku i gospodarsku i financijsku potporu Hrvatima u BiH - rekla je Anđelka Salopek.

Ljevica suzdržana

Parlamentarna ljevica se uglavnom držala postrani, Penavi je, ali i HDZ-u, najveće neugodnosti, osim Milorada Pupovca, pravio desni dio opozicije.

- Rezolucija nema nikakve veze s početnom verzijom deklaracije. Odustaje se od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatsku izbornu jedinicu za izbor svih političkih razina, a ne samo za Predsjedništvo, od korištenja mehanizma veta kad se donose po Hrvate štetne odluke, od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva. Zašto? Kako bi se svidjeli Parizu, Berlinu, Bruxellesu. Nažalost, politika ove Vlade prema BiH i Hrvatima u njoj nije hrvatska, nego je francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska - upozorio je Nino Raspudić.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac se pomalo narugao DP-u da je ambiciozno startao s deklaracijom da bi se kasnije povukao odnosno kako je ustvrdio - evoluirao.