LNG terminal u Omišlju
Sigurnost opskrbe plinom zajamčena: Skladišta gotovo puna, građani ne bi trebali osjetiti rast cijena
Tržište plinom je turbulentno, a sljedeća bi sezona mogla biti izazovnija
Od 1. listopada, kada započinje tzv. plinska godina, u Hrvatskoj je zajamčena sigurnost opskrbe, skladišta su gotovo puna, LNG terminal povećao je svoje kapacitete, a cijene plina koje na svjetskim tržištima znatno rastu hrvatski korisnici ne bi trebali osjetiti, poručeno je s 24. skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi, i 17. Međunarodnog skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi koji je u četvrtak službeno otvoren u Osijeku.
Veći kapaciteti LNG-a
Branimir Vuković, direktor HEP opskrbe plinom Osijek, istaknuo je da je popunjenost hrvatskih kapaciteta plinom s 24. rujna bila gotovo 80 posto te da će u sljedećih deset dana dostići količine od 85 posto, koliko propisuje Europska unija.
- Opskrba će biti osigurana i cijene plina zasad ostaju iste. Mišljenja sam da smo jedna od boljih država koje uspijevaju zadovoljiti te potrebe - ocijenio je Vuković.
Marko Blažević, direktor Sektora za razvoj plinskog poslovanja u HEP trgovini, tvrdi da što se tiče opskrbe hrvatskog tržišta možemo biti sigurni i mirni.
- Zajamčena je sigurnost opskrbe, skladišta su gotovo puna, LNG terminal povećao je svoje kapacitete. Možemo reći da je Hrvatska među zemljama Europske unije s popunjenim skladištima plina dok neke zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, imaju nižu zapunjenost skladišnih kapaciteta - rekao je Vuković. Naime, propisi Europske unije definiraju minimalno 85, odnosno 90 posto, dopuštena su 5 plus minus posto odstupanja popunjenosti skladišta u razdoblju od 1. listopada do 1. prosinca. Kaže da će Hrvatska to svakako postići jer preko LNG terminala ulazi više plina nego što Hrvatska godišnje troši. Samim time Hrvatska je i netoizvoznica plina kopnenim putem.
- S 11. paketom mjera Vlade RH osigurana je stabilizacija, odnosno održavanje istih razina cijena za kućanstva te malo i srednje poduzetništvo. Tako da građani mogu biti mirni i sigurni da u ovoj ogrjevnoj sezoni neće biti poremećaja u opskrbi električnom energijom ili plinom - poručio je Vuković.
Godišnje potrebe Hrvatske za plinom iznose oko 2,7 milijardi metara kubnih, a sadašnji kapacitet LNG-a već je preko 3 milijarde metara kubnih. Vuković napominje da će proširenjem LNG-a, u koje se ide već iduće godine, u Hrvatsku moći doći do 4,8 milijardi metara kubnih plina.
Iako na ovogodišnjoj konferenciji gotovo svi ocjenjuju da je tržište plinom vrlo turbulentno, sljedeća bi sezona, smatraju stručnjaci, mogla biti još izazovnija. Vuković tako kaže da će to biti godina velikih promjena.
- Na snagu stupa mnogo propisa. Tako, primjerice, od 1. siječnja 2027. godine kreće zabrana uvoza ruskog LNG-a, dakle ukapljenog prirodnog plina. Od 1. travnja zabrana je uvoza ruskog plina kopnenim putem, odnosno preko cjevovoda, osim ako ne punite skladište, onda ta zabrana prestaje 1. listopada. To će sigurno imati znatan utjecaj, pogotovo za središnju Europu i zemlje poput Mađarske, Češke, Slovačke - predviđa Vuković.
Problem u Mađarskoj
Što se pak tiče Hrvatske, dobra je strana što je ipak na izvoru LNG-a i ima diverzifikaciju dobavnih pravaca.
- Doduše, sada bi bilo teško govoriti o diverzifikaciji dobavnih pravaca ako ti protoci plina s istoka prestanu. Oslanjamo se na LNG terminal, podzemno skladište plina i domaću proizvodnju koja još uvijek pokriva dvadesetak posto hrvatskih potreba, a sve se i dalje proizvodi iz domaćih plinskih polja - objašnjava Vuković, dodajući da se ipak može reći kako će iduća godina biti iznimno izazovna.
Vjeruje kako će se cijene na Mađarskoj burzi znatno promijeniti i da će doći do porasta cijena.
- Naime, Mađarska je jedna od zemalja koje mogu istaknuti kao primjer, jer u tom trenutku, kada sve te sankcije stupe na snagu, Mađarskoj će nedostajati nekoliko milijardi metara kubnih. Mađarska troši devet milijardi metara kubnih godišnje, a s tim sankcijama bi mogla biti ugrožena gotovo polovina tih količina plina - naglašava.
Smatra da se može očekivati kako će se Mađarska tada okrenuti prema nama, našem LNG terminalu, i učiniti sve što mogu da osiguraju bar dio tih nedostatnih količina.
- Ostale količine morat će osigurati preko poljskih, njemačkih ili nizozemskih terminala, jer ne vidim neki drugi način kako bi mogli u tako kratkom roku nadomjestiti takve količine plina niti promijeniti eventualno gorivo, odnosno s plina prijeći na neku drugu vrstu goriva - zaključuje Vuković.
Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi okupio je oko 250 sudionika iz cijele Hrvatske te Srbije, BiH, Slovenije i Mađarske s ciljem razmjene iskustava i prenošenja novih znanja svima koji se na bilo koji način bave plinom, toplinom i vodom u različitim područjima inženjerske prakse, ali i na znanstvenoj i istraživačkoj razini.
