Berba u Slavoniji i Baranji počinje sve ranije: Urod grožđa nešto je manji, ali mu je kvaliteta vrhunska

Berba grožđa u beljskim vinogradima

IVICA GETTO
Ekstremne vrućine i suša

Berba u Slavoniji i Baranji počinje sve ranije: Urod grožđa nešto je manji, ali mu je kvaliteta vrhunska

Cijene vina, bar prema obećanju članova baranjske udruge vinogradara, neće se mijenjati

Ekstremne vrućine, toplinski valovi i dugo razdoblje bez kiše rezultirali su nizom kurioziteta, među kojima je i nikada raniji početak berbe grožđa. Baranjsko vinogorje zaživjelo je još u prvoj polovini kolovoza, kada je berba grožđa započela u beljskim vinogradima.

- Berba grožđa u Vinima Belje započela je ranije nego ikada dosad - isticali su tada beljski vinogradari, objašnjavajući kako su u prvoj polovini kolovoza taj posao započeli zbog dugotrajnog razdoblja visokih temperatura i nedostatka oborina.

Prilagodba novim prilikama

Naglašavaju kako su analize grožđa s ukupno 620 hektara u Belju i Vupiku, kojima upravlja Podravka Agri, pokazivale da su rane sorte u baranjskim vinogradima dostigle parametre potrebne za proizvodnju pjenušavih vina, pa je početak berbe usklađen s aktualnim uvjetima u vinogradima.

- Dinamika berbe i radova u vinogradu prilagođavat će se vremenskim prilikama - poručivali su s Belja. Mjesec dana poslije ističu kako su iznimno zadovoljni kvalitetom i količinom uroda. Naglašavaju kako će, prema planu, berba biti gotova ovog tjedna, što će također biti najraniji završetak berbe u povijesti vinarije. Podsjećaju kako je raniji početak berbe posljedica iznimno visokih temperatura i dugotrajnog sušnog razdoblja tijekom ljeta. Prve su se brale rane sorte kao što su pinot crni, pinot bijeli, pinot sivi i chardonnay. I berba graševine, sorte koja čini više od 85 posto ukupnog sortimenta Vina Belje, započela je već u kolovozu, što dosad nije bilo uobičajeno. Objašnjavaju kako je, zahvaljujući pravodobnoj prilagodbi vinogradarskih radova, pažljivom planiranju i velikom angažmanu njihovih timova, berba protekla uspješno. Rane sorte brale su se ručno, već od ranih jutarnjih sati, kako bi se najveći dio posla obavio prije najviših dnevnih temperatura. U ručnoj berbi sudjelovalo je šezdesetak berača, a u strojnoj su berbi korištena četiri kombajna, uključujući i noćne termine berbe.

- Ovu su godinu obilježili zahtjevni vremenski uvjeti, no naši su vinogradarski i podrumarski timovi pokazali veliko znanje, predanost i spremnost na brzu prilagodbu. Zahvaljujući tome, s velikim zadovoljstvom možemo istaknuti da smo ostvarili vrlo dobru kvalitetu grožđa i zadovoljavajuću količinu uroda - ističu iz Vina Belje. Usporedno s berbom nastavljaju i snažan investicijski ciklus u vinogradarsku proizvodnju. Tijekom godine zasađeno je 17 hektara novih vinograda, a do 2032. godine planiraju podići ukupno 200 hektara novih nasada. Na taj način, tvrde, potvrđuju dugoročnu posvećenost razvoju vinogradarstva i proizvodnji vrhunskih vina.

Berba u Slavoniji i Baranji počinje sve ranije: Urod grožđa nešto je manji, ali mu je kvaliteta vrhunska

Vinogradi Lajoša Kolara

IVICA GETTO

Za desetak radnih dana berba grožđa bit će završena i u vinogradima članova Udruge vinogradara Baranje.

- Ukratko, svi smo zadovoljni. Ranih je sorti, doduše, bilo manje od 30 do 50 posto, ali je graševina, koju upravo beremo, dobra. Kvaliteta je izuzetna, sladora je bilo, a ima i dovoljno kiselina. Kako je to prije mjesec dana izgledalo, situacija je odlična - priča Ivan Gerštmajer, predsjednik baranjske vinogradarske udruge, podsjećajući kako berba nikada nije krenula ranije. U vinogradima obitelji Gerštmajer, koja je poznata po nešto kasnijoj berbi, naime, berbu graševine počeli su krajem kolovoza, a prošle su godine isti posao započeli polovinom rujna.

POSLJEDNJA “NORMALNA” BERBA 2009. GODINE

Vinogradari podsjećaju kako su nekada berbe počinjale kasnije, ali posljednjih desetak godina počinju sve ranije. Posljednja “normalna” berba grožđa, kada je riječ o njezinu početku, u Baranji se dogodila 2009. ili 2010. godine. Od tada one su sve ranije, posebice berbe grožđa potrebnog za pjenušce, poput pinota sivog ili chardonaya. Neki za pjenušac koriste i graševinu.

Izostale bolesti

Ponavlja kako ove godine bolesti nije bilo.

- Zaštitu smo na vrijeme obavili. Povremeno je bilo borbe protiv američkog cvrčka, odnosno zlatne žutice, koja je napala neke ranije sorte, poput chardonaya. No Baranja je u neku ruku zaštićena, jer ovdje nema toliko neobrađenih površina - objašnjava Gerštmajer. Ova je bolest detektirana u 14 hrvatskih županija i Zagrebu, a širi se sa zapuštenih površina. Govoreći o cijenama vina, kaže kako nagađanja o poskupljenju nisu točna. Bar što se članova njegove udruge tiče.

- Mislim da smo došli do maksimuma. Cijena rinfuznih vina ostat će pet eura za litru, a cijene butelja kreću se od 10 pa do 25 eura što, s obzirom na kvalitetu baranjskih vina, nije tako puno - kaže.

Još desetak dana živo će biti i u vinogradima Lajoša Kolara, koji ovu godinu naziva prilično zanimljivom. Slaže se da su prinosi manji od uobičajenih, ali je kvaliteta grožđa vrhunska. Hvali crne sorte, za koje tvrdi da nikada nisu bile kvalitetnije.

- Kvaliteta grožđa je izuzetna, kao i obojenost, tako da za nekoliko godina, kada odleži u bačvama, očekujemo pravu "eksploziju" crnih vina - priča Kolar.
Slične odgovore daju vinari diljem Slavonije, Baranje i Srijema. Svi se slažu kako su visoke temperature i sušno razdoblje imali snažan utjecaj. Utjecale su na prinose i količinu soka u bobicama, ali kvaliteta grožđa za sada je više nego zadovoljavajuća. Grožđe iz ranih berba već završava fermentaciju, tako da će neka vina već za Martinje biti spremna. Ako ne za prodaju, za kušanje sigurno. 

DOMAĆI RADNICI STARIJE DOBI

Govoreći o radnoj snazi, baranjski vinogradari ističu kako je riječ o domaćoj radnoj snazi, većinom umirovljenicima koji rade na markice. Satnica se kreće između sedam i osam eura. Sigurno je da je vrućina učinila svoje, pa se većina posla napravila u prijepodnevnim satima. ‘’I ove smo godine uspjeli pronaći radnu snagu, ali većinom je riječ o starijim ljudima, beračima koji to rade već godinama. Kako će biti iduće godine, pokazat će vrijeme’’, odgovor je baranjskih vinara koji se ponavlja već određeni broj godina.