laboratorij istraživanje pretraga zdravstvo znanost
PIXABAY
8.9.2026., 10:25
LAKŠE OTKRIVANJE RAKA

Testovi koji spašavaju život počeli stizati na kućne adrese

Građani se ne trebaju bojati testa, cilj je programa spriječiti nastanak raka

Na kućne adrese građana starijih od 50 godina počeli su ovih dana stizati pozivi na novi oblik testiranja stolice na okultno krvarenje, u okviru Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Novi, jednostavniji testovi trebali bi povećati dosad izuzetno loš odaziv na ovaj nacionalni program, koji u gotovo 20 godina primjene nije prešao 30 posto.

Jednostavniji postupak

Riječ je, kažu u HZJZ-u, o početnim testiranjima uzoraka manjeg broja građana, nakon čega će novi testovi početi stizati na kućne adrese diljem Hrvatske. "Početna testiranja su u tijeku s ciljem usklađivanja svih procesa, s obzirom na učinjenu potrebnu reorganizaciju programa. Nadamo se da će nastavak na nacionalnoj razini krenuti u što kraćem razdoblju", kaže nam prof. dr. Nataša Antoljak, voditeljica Odjela za programe probira raka debelog crijeva u HZJZ-u.

Od 2008. godine, kada je počela provedba ovog programa, svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se nakon toga i na kolonoskopiju. Umjesto kartičnog testa u kojem su se tražile tri uzastopne stolice, sada se uvodi novi, jednostavniji imunokemijski test koji uključuje samo dva uzorka stolice pohranjena u priložene epruvete, a to bi građane trebalo motivirati da se odazovu i vrate kuvertu s uzorkom stolice pošiljatelju, što je za njih potpuno besplatno.

Tempo će, kao i do sada, određivati odaziv građana na pozive, kažu u HZJZ-u.

- U ovoj fazi nije moguće točno procijeniti za koliko će građana biti moguće učiniti pregled krvi u stolici. Kao i do sada, upućujemo građane da, do nastavka programa na nacionalnoj razini, pregled obave preko uputnice liječnika obiteljske medicine - veli prof. Antoljak.

Kad pozivanje krene na nacionalnoj razini, ići će, kao i do sada, u svim županijama istodobno. Prema podacima iz znanstvenih i stručnih časopisa, zamjena klasičnog testa novim imunokemijskim testom, i to strojno očitavanim, namijenjenim za masovne probire, udio osoba koje pošalju uzorke stolice na pregled poraste za oko deset posto. Osim što očekuju veći odaziv, u HZJZ-u ističu kako je riječ o pouzdanijem testu koji je nešto osjetljiviji i specifičniji od prethodnog. Novi test ima veću osjetljivost za otkrivanje krvarenja iz adenoma i karcinoma, ne zahtijeva posebnu dijetu prije testiranja i jednostavniji je za primjenu, što bi građane, smatraju u HZJZ-u, trebalo motivirati na bolji odaziv.

Loš odaziv

- Neprekidno provodimo mjere za podizanje odaziva, koje uključuju edukaciju stanovništva, informiranje, rad terenskih medicinskih sestara i timova liječnika obiteljske medicine, a to će se intenzivirati kako bi građani dobili potrebne informacije - najavljuje Antoljak. Nužno je, dodaje, provoditi istovremenu ciljanu edukaciju stanovništva i provoditelja programa, ali i raditi na uklanjanju straha od dijagnoze zloćudne novotvorine. Građani se ne bi trebali bojati testa, jer upravo ovakav program ima za cilj sprečavanje nastanka raka, odnosno uklanjanje polipa, prezloćudnih tvorbi koje mogu prethoditi nastanku raka debelog crijeva. Njihovim uklanjanjem nastanak bolesti uspješno se može spriječiti.

Od raka debelog crijeva u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3000 osoba, a oko 2000 ih umre jer se u više od polovine bolest već proširila. Bolest se može otkriti u početnom stadiju, dok su izgledi za izlječenje veliki. Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina, a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti. Isto tako, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa uspješno se sprječava nastanak zloćudne bolesti.

Hrvatska s odazivom od oko 30 posto bilježi jedan od lošijih odaziva na ovo testiranje u Europi. Zemlje koje postižu odaziv od 60 do 70 posto ili više, poput Finske, Nizozemske, Velike Britanije ili Slovenije imaju i znatno smanjene stope smrtnosti od raka debelog crijeva.