Koncentracija PFAS spojeva izmjerena na izvoru Tonkovića vrilo kod Gospića iznosi 5,2 posto maksimalno dopuštene vrijednosti i ne predstavlja zdrastveni rizik, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u četvrtak, napomenuvši da slični nalazi postoje u vodama diljem Europe. 

HZJZ navodi da je na izvorištu Tonkovića vrilo izmjerena koncentracija PFAS spojeva od 5,2 nanograma po litri, dok je popisana maksimalno dopuštena vrijednost 100 nanograma po litri.

Iz zavoda ističu da prisutnost PFAS spojeva u vrlo niskim koncentracijama nije specifična za Gospić ni Hrvatsku, već se bilježi u vodama za piće diljem Europe i svijeta, te da sama detekcija ne dokazuje odakle spojevi potječu niti da predstavljaju zdravstveni rizik. 

"Vječne kemikalije" i njihov utjecaj na zdravlje

PFAS je zajednički naziv za veliku skupinu sintetskih perfluoriranih i polifluoriranih alkilnih spojeva, u industriji i proizvodima korištenih od sredine 20. stoljeća zbog otpornosti na vodu, masnoću, toplinu i kemijske utjecaje. Zbog vrlo sporog razgrađivanja često ih se naziva "vječnim kemikalijama". 

Prema HZJZ-u dugotrajna izloženost pojedinim PFAS spojevima povezuje se s povećanim rizikom povišenog kolesterola, oslabljenim imunološkim odgovorom, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava te povišenim krvnim tlakom u trudnoći, dok pojedini spojevi mogu doprinijeti i povećanom riziku od nekih vrsta raka. 

Zavod pritom upozorava da je pogrešno svaki nalaz PFAS-a tumačiti kao dokaz trovanja ili neposredne opasnosti, budući da propisana granična vrijednost predstavlja preventivni kriterij za upravljanje rizikom, a ne prag kojem automatski nastupaju štetni učinci. 

HZJZ podsjeća da je tijekom 2025. godine proveo istraživanje 20 PFAS spojeva na 473 uzroka vode za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj, od čega sirove i 396 na korisničkim mjestima.

Spojevi iznad granice kvantifikacije pronađeni su u pet uzoraka sirove i osam uzoraka obrađene vode, što znači više od 97 posto mjerljivih uzoraka nije sadržavalo PFAS, dok je preostalih 2,7 posto sadržavalo koncentracije i dalje ispod maksimalno dopuštene vrijednosti. 

Hrvatski nalazi u europskom kontekstu

Zavod je usporedio hrvatske nalaze s podacima iz Slovenije, Njemačke i Švicarske.

Slovenska Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO) tijekom 2025. u podzemnim vodama pronašla je PFAS iznad granice određivanja na 72,4 posto od 163 mjerna mjesta.

Njemački Savezni ured za okoliš (Umweltbundesamt) u dijelu od 89 analiziranih uzoraka vode za piće pronašao je PFAS, s najvišom izmjerenom vrijednošću od 80 nanograma po litri, i dalje ispod dopuštene granice.

Švicarsko Udruženje kantonalnih kemičara (VKCS) u istraživanju iz 2023. na 564 uzorka utvrdilo je da je PFAS detektiran u 46 posto uzoraka, a europska granična vrijednost bila je prekoračena u samo 0,9 posto slučajeva, pri čemu je i najviši švicarski nalaz od 436 nanograma po litri, iako gotovo 84 puta veći od nalaza kod Gospića, doveo tek do informiranja stanovništva, ne do zabrane korištenja vode.