Dugogodišnji, iskusni ratar Mirko Miladinović iz Koritne, ruši stereotipe o slavonskoj poljoprivredi i ne drži se slijepo samo tradicionalnih kultura, nego voli dati priliku i drugim krušaricama. Poput heljde, koju sije posljednjih osam godina, no nikada nije imalo lošiju godinu s njom kao ove. Razlog – pakleno ljeto. Ono što je heljde posijao nema ponika, a drugom dijelu površina je odustao.

Nema kiše, nema ponika

- Sijao sam ječam na 17 hektara, ciljano sam odabrao tu kulturu da mogu posijati heljdu jer se ječam ranije skida. Posijao sam heljdu krajem lipnja, no nema sreće, ništa postrno nije uspjelo. Nema kiše, nema ponika. Nisam stoga sve ni zasijao i odjavit ću ju u smislu potpora Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, a obveza je to učiniti do 1. listopada – kaže Miladinović.

Heljda posijana postrno, gotovo da nije ponikla

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Naš je sugovornik heljdu planirao zasijati na 15 hektara. No priroda, ekstremno visoke temperature koje Đakovštinu ovih dana prže na do 40 Celzijevih stupnjava, htjele su drukčije. Inače, heljda je izuzetno hranjiva pseudožitarica bez glutena, prepoznatljiva po trokutastim zrnima i bogatom orašastom okusu, a njezinih nutritivnih vrijednosti ovaj ratar bio je svjestan i puno prije aktualnih trendova oko zdrave prehrane. Zovu je top-namirnicom za top-zdravlje.

- Bilo je vrućina i prije, no trajale su dva do tri dana, a sada se to mjeri na tjedne. Struka kaže: "Sačuvajte vlagu", no kako u ovim uvjetima, kako kad je nema?! – kaže Miladinović, sklon i ekološkoj proizvodnji.

- Prošle godine na hektaru sam imao prinos od samo 400 kila heljde; moje heljdino sjeme sijao je potom čovjek kod Kutine i on je imao dvije tone po hektaru. On je imao kiše, mi nismo. Tako je ovih dana i s kukuruzom; ovdje je spržen, a drugdje u odličnoj kondiciji jer je taj kraj imao kiše. Naši ratari sad idu u silažu da spase barem nešto od njega – kaže korićanski ratar.

USTUPLJENO

Njegova odvažnost da se ne drži slijepo samo pšenice, ječma, kukuruza i drugih ovdje uvriježenih kultura ove se godine nije isplatila i u slučaju heljde rezultirat će odjavom površina prijavljenih pod njom pri Agenciji za plaćanja.

- Vidjet će se i na satelitskoj snimci da tu nema ništa. Prijavio sam više od 20 hektara i sve ću to odjaviti, odustajem od konzervacije – najavljuje Miladinović.

Polagao sam nade...

I ovo ljeto pokazuje da je ratarima sigurnija jesenska sjetva od proljetne, pa su se mnogi u posljednje vrijeme (više) okrenuli ozimim kulturama. Tako su i Miladinovićeva ovogodišnja iskustva s raži, kao jesenskom kulturom, dobra.

- Sve što sam zasijao jesenas bilo je dobro. Priroda i sve ekstremnija ljeta "diktiraju" da sve više sijemo ozime kulture, no ne možemo potpuno izbaciti kukuruz, suncokret, soju – kaže Miladinović.

Na tri hektara zasijao je i kukuruz za brašno, žuti, takozvani tvrdunac, namijenjen za mlinsko-pekarsku industriju.

- Zametnuo se dobro, klip je pun, ali je problem nalijevanja. Sada se suši jer nema vlage i prži ga odozgor. Kukuruz je to koji malo manje rodi nego klasični, ali daje kvalitetno zrno za brašno i krupicu – kaže ovaj ratar.

Heljdu je sijao samo za vlastite potrebe i za smjese za zelenu gnojidbu.

- Polagao sam nade da će to biti malo drukčiji posao i biznis za izvoz, da uvedem neku novu kulturu, najisplativije postrno, no zasad jednostavno ne ide. Ovakvu godinu ne pamtim, ono što sam i posijao pod njom u ovim je uvjetima – nula bodova. Imao sam i ekološke proizvodnje i konvencionalne proizvodnje, no nikada nije bilo da nije poniknulo – priznaje Miladinović poraz u ovim temperaturnim uvjetima s pseudokrušaricom heljdom. n