Hoćemo li za nekoliko godina po kavu u omiljeni kafić odlaziti s vlastitom termošalicom? Nova europska Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu postupno uvodi pravila kako bi smanjila količinu jednokratne ambalaže i povećala ponovnu uporabu. Iako je uredba na snagu stupila još u veljači 2025., primjena će se odvijati u nekoliko faza, a upravo će ugostiteljski sektor biti među onima koje očekuju najvidljivije promjene.

To znači da će se promijeniti svakodnevne navike i gostiju i ugostitelja. Kupci će od 2027. godine moći donositi vlastite spremnike za hranu i piće za van, godinu dana poslije ugostitelji će morati ponuditi višekratnu ambalažu kroz sustave ponovne uporabe, a od 2030. dio jednokratne plastične ambalaže kakvu danas svakodnevno viđamo u restoranima, kafićima i objektima brze prehrane više neće biti dopušten. Promjene su već izazvale brojne reakcije među ugostiteljima. Dok dio sektora upozorava na organizacijske i financijske izazove, ekološke udruge smatraju da je riječ o mjerama koje bi mogle značajno smanjiti količinu otpada i onečišćenje okoliša.

Mogu odbiti spremnike

Da razloga za donošenje novih pravila ne nedostaje pokazuju i podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Tijekom 2023. godine na hrvatsko je tržište stavljeno više od 320.000 tona ambalaže, odnosno oko 83 kilograma po stanovniku. Najveći udio činili su papir i karton (35 posto), zatim staklo (27 posto) i plastika (22 posto). Upravo ugostiteljski sektor svakodnevno koristi velike količine takve ambalaže, osobito u dostavi hrane i prodaji za van.

Prema pojašnjenju Ministarstva, promjene će se uvoditi u tri faze, počevši od veljače iduće godine, kada će svi ugostiteljski objekti koji nude hranu i piće za van morati omogućiti kupcima da koriste vlastite spremnike, poput posuda, termošalica ili kutija.

- U takvim slučajevima ugostitelji neće smjeti naplaćivati više cijene ni postavljati nepovoljnije uvjete, a obvezni su i jasno istaknuti informaciju o mogućnosti korištenja vlastite ambalaže - navodi Ministarstvo.

Od veljače 2028. uvodi se obveza ponude višekratne ambalaže kroz sustave ponovne uporabe, dok od 1. siječnja 2030. na snagu stupaju ograničenja za dio jednokratne plastične ambalaže u ugostiteljstvu, uključujući tanjure, čaše, kutije te male pakirane dodatke poput šećera, umaka i začina.

- Ugostitelji će se pritom postupno morati okrenuti alternativnim rješenjima, poput višekratne ambalaže i dozatora, dok se higijenski standardi i pravila sigurnosti hrane ne mijenjaju. I dalje ostaje mogućnost da odbiju korištenje spremnika koje donese potrošač ako procijene da nije higijenski ispravan - naveli su.

Civilizacijski iskorak

Službene procjene troškova primjene ove uredbe za Hrvatsku još nisu izrađene, niti su definirani posebni modeli potpora. Dok jedni u ovim promjenama vide administrativno i financijsko opterećenje, drugi ih smatraju nužnim korakom prema smanjenju otpada i modernizaciji sustava gospodarenja ambalažom. Za ekološkog aktivista Vjerana Piršića iz Eko Kvarnera ta je uredba nužan zaokret jer se problem plastike više ne može promatrati isključivo kroz upravljanje otpadom, već kroz širi kontekst zdravlja i opstanka okoliša.

- Ovo nije samo tehnička ili administrativna promjena. Ovo je promjena paradigme. Ako želimo smanjiti onečišćenje i posljedice mikroplastike, moramo mijenjati navike, a ne samo sustav zbrinjavanja otpada - kazao je Piršić.

On pritom smatra da bi upravo ugostiteljski sektor mogao igrati važnu ulogu u toj tranziciji, jer svakodnevno generira velik dio jednokratne ambalaže.

- Godinama sudjelujem u akcijama čišćenja mora i ono što vidimo na terenu samo je vrh ledenog brijega. Mehaničko i kemijsko onečišćenje Jadrana je ozbiljno i ako ne promijenimo odnos prema ambalaži, problem će postati daleko veći nego što je danas -istaknuo je Piršić. Prema njegovim riječima, količina jednokratne ambalaže postala je društveni obrazac koji se mora mijenjati.

- Ne možemo izbjeći ambalažu, ali možemo dramatično smanjiti količinu jednokratne plastike. Ako postoji razumna mjera, onda je to ova koja se sada uvodi. Na umu moramo imati šire posljedice onečišćenja plastikom, posebno mikroplastikom, koja se već nalazi u ljudskom organizmu. Mikroplastika prelazi u nanoplastiku i ulazi u naša tijela, pronađena je čak i u zaštitnoj ovojnici mozga. Plastificiramo vlastiti organizam, uključujući jetru i mozak, a posljedice tek počinjemo razumijevati - kazao je Piršić.

Unatoč određenoj zabrinutosti sektora, smatra da većina ne bi trebala imati većih poteškoća u prilagodbi novim pravilima te da za većinu ugostitelja to neće biti značajan trošak. Kako je istaknuo, riječ je ponajprije o organizacijskim promjenama, od prilagodbe logistike do moguće nabave bolje opreme, poput perilica posuđa, pri čemu bi dobro organizirani ugostitelji mogli i unaprijediti poslovanje. Istaknuo je i da su sustavi višekratne ambalaže u nekim europskim zemljama, poput Švedske, već uobičajeni, dok u drugima tek ulaze u praksu.

- Ovo nije samo tehnička prilagodba propisa, nego civilizacijski iskorak. Ako želimo smanjiti onečišćenje, moramo mijenjati navike, a uvjeren sam da će oni koji se prvi prilagode dugoročno poslovati uspješnije - naveo je Piršić i dodao kako će se ljudi prilagoditi ako su pravila jasna i sustav funkcionalan, kao i da je presudna spremnost na promjenu.

Jasna i provediva pravila

No, strukovne organizacije koje okupljaju ugostitelje i obrtnike upozoravaju da će stvarni učinak uredbe uvelike ovisiti o načinu provedbe na terenu. Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije službeno tumačenje novih pravila. U Komori ističu kako podržavaju ciljeve smanjenja otpada i prelaska na održivije modele poslovanja, ali upozoravaju da se pritom mora voditi računa o realnim mogućnostima sektora.

- Svaka nova obveza za ugostitelje donosi dodatne organizacijske, administrativne i financijske izazove. Zato je važno da pravila budu jasna i provediva te da se ugostiteljima ostavi dovoljno vremena za prilagodbu - poručio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a, naglašavajući važnost pravodobnog informiranja članova.

U Komori smatraju da će uspjeh provedbe uvelike ovisiti o kvaliteti nacionalnih provedbenih propisa i jasnoći uputa za ugostitelje i inspekcijska tijela. Posebno su istaknuli potrebu preciznog definiranja odgovornosti u slučaju korištenja vlastitih spremnika potrošača te standarda za sustave višekratne uporabe, uključujući tehničke i sanitarne uvjete za novu opremu i dozatore.

Dok dio ugostiteljskog sektora upozorava na povećanje troškova zbog uvođenja višekratne ambalaže, sustava pranja i povrata te novih logističkih procesa, drugi smatraju da bi promjene mogle donijeti i određene uštede, osobito u smanjenju kupnje jednokratne ambalaže.