Najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament a objavljeno je u srijedu pokazuje da Europljani smatraju Europsku uniju stabilnim utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. Čak 81 posto hrvatskih građana smatra da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu što je više i od europskog prosjeka koji iznosi 75 posto. To pokazuje da se EU u Hrvatskoj sve više doživljava kao zaštitni politički i sigurnosni okvir a ne samo kao ekonomski projekt.

Iznimno važan podatak za budućnost EU-a je i činjenica da 74 posto građana smatra članstvo njihove zemlje u EU-u korisnim što potvrđuje da, unatoč rastućim ekonomskim brigama i političkim napetostima, temeljna legitimnost EU-a ostaje snažna. Tako, čak 81 posto Hrvata smatra da je njihova zemlja imala koristi od pridruživanja Uniji zbog poslovnih mogućnosti i očuvanja mira i sigurnosti. To je pitanje općenito na razini EU-a dobilo najpozitivniji odgovor od 1983. otkad ga se postavlja. Hrvatsku je pod svoje okrilje kao 28. članicu Europska unija primila 2013. godine te je i dalje najnovija članica, ali ju je nakon toga napustilo Ujedinjeno Kraljevstvo pa ih sada broji 27. Ispitanici u Hrvatskoj kažu da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti i to smatra 46 posto ispitanih, doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti 39 posto te rastu standarda 30 posto. Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina po 88 posto. Građani mogu biti nezadovoljni cijenama, inflacijom ili sporim institucijama, ali većina i dalje smatra da je bolje biti unutar EU-a nego izvan nje, što je osobito važno u kontekstu jačanja euroskeptičnih i nacionalističkih izričaja u nekim državama članicama.

Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40 %), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34 %).

Hrvatska, pokazuje ovo istraživanje, posebno odskače kod pitanja što bi trebao biti prioritet Europskog parlamenta u budućnosti. Čak 61 posto građana Hrvatske navodi inflaciju, rast cijena i troškove života, dok je prosjek EU-a 47 posto. To znači da je odnos hrvatskih građana prema EU-u pragmatičan jer građani podupiru Uniju, ali od nje očekuju konkretan odgovor na skupoću života. Isto tako, 71 posto građana Hrvatske kaže da je zadovoljno kvalitetom života, no činjenica da 51 posto kao ključan čimbenik kvalitete života navodi financije pokazuje da stvarno strahuju za životni standard, plaće, cijene i sigurnost kućnog budžeta.

Hrvatska je, prema ocijeni najnovijeg Barometra optimističnija od ostatka građana članica EU-a. Dok se na razini EU-a raspoloženje građana kreće između nesigurnosti i nade, u Hrvatskoj većina ispitanika, njih 52 posto, izražava optimizam oko budućnosti dok je onih pesimističnih 44 posto. Kao dominantan osjećaj navodi se nada (51 %), a slijede odlučnost (45 %) te samopouzdanje (38 %)., a zatim odlučnost i samopouzdanje.

Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta te tako 58 posto ispitanika je pesimistično, dok je 38 posto pokazalo optimizam. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44 %) i nade (43 %), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja.

Što se Hrvatske tiče, ovi rezultati pokazuju da među našim građanima vlada kombinacija proeuropskog raspoloženja i snažnih ekonomskih očekivanja. Jasno je da građani ne šalju poruku protiv EU-a, nego poruku da EU mora biti konkretnija u svakodnevnom životu građana. Hrvati dodatno žele da se EP više bavi siromaštvom i socijalnom isključenošću, poljoprivredom i sigurnošću hrane, javnim zdravljem te obranom i sigurnošću EU-a.

I za Europljane je najvažniji konkretni prioritet građana inflacija, rast cijena i troškovi života. Prema objavljenim rezultatima, 47 posto građana EU-a želi da se Europski parlament time bavi kao prioritetom, što je šest postotnih bodova više nego u prethodnom istraživanju. Time poručuju da sigurnost, obrana i globalna uloga EU-a jesu važne, ali kada se građane pita što najviše očekuju od Europskog parlamenta, odgovor je uvijek svakodnevni život, standard, plaće i cijene, te se očekuje da europske politike u sljedećem razdoblju budu usmjerene na te stvari.

Naime, gotovo trećina građana, 29 posto, očekuje da će se njihov osobni životni standard pogoršati u idućih pet godina, dok samo 18 posto očekuje poboljšanje. Uz to, 27 posto ispitanika kaže da im se kvaliteta života pogoršala u posljednjih 12 mjeseci, 11 posto smatra da se poboljšala, a 62 posto da je ostala ista. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44 %), Portugalu (39 %) te Austriji i Njemačkoj (38 %).

Istraživanje također pokazuje i velike međugeneracijske razlike u pogledu ekonomskog napretka. Ekonomski pesimizam izraženiji je među starijima jer 34 posto građana starijih od 55 godina očekuje pogoršanje standarda, dok isto misli tek 17 posto mlađih ispitanika. Mlađi su skloniji EU-u i otvoreniji prema njezinoj ulozi, dok starije skupine snažnije osjećaju pritisak cijena, mirovina, zdravstvenih troškova i sigurnosti.

No ono što su građani EU-a rekli u svojim odgovorima je da žele snažnije zajedničko djelovanje svih država članica. Gotovo 90 posto građana želi ujedinjeniji europski odgovor na globalne izazove.

U političkom smislu, istraživanje pokazuje, da se od Europskog parlamenta i EU-a očekuje snažnija, sigurnija i ujedinjenija Europa prema globalnim odnosima a unutar EU-a socijalno osjetljivija Europa koja pozitivno reagira na pritisak inflacije, standarda i nejednakosti.

Agencija Verian provela je proljetno istraživanje Eurobarometra za Europski parlament u razdoblju od 9. travnja do 4. svibnja 2026. u svih 27 država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) obavljeni su dodatno u nekima od njih (Cipru, Danskoj, Finskoj, Malti i Švedskoj).

Obavljeno je 26 421 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.