Hrvatsko zdravstvo neće se stabilizirati većim izdvajanjima, nego promjenom načina upravljanja, istaknuli su sudionici Foruma o ulasku u OECD i budućnosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Dok troškovi zdravstvene skrbi rastu, stanovništvo ubrzano stari, a zdravstveni sustavi diljem Europe suočeni su s nedostatkom kadra, sve je jasnije da uspjeh neće ovisiti o visini ulaganja, nego o kvaliteti odluka, organizaciji i mjerenju ishoda.

Rezultati, a ne broj kreveta

U tom kontekstu pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sve se češće promatra kao prilika za strukturni zaokret. Ne samo zbog usklađivanja s međunarodnim standardima nego i zbog prihvaćanja nove logike upravljanja u kojoj su podaci, odgovornost, transparentnost i ishodi liječenja važniji od same razine potrošnje.

Svi sudionici složili su se da Hrvatska neće unaprijediti zdravstveni sustav većim izdvajanjima, nego boljim upravljanjem, uz naglasak da se uspješnost sve manje mjeri brojem kreveta, a sve više rezultatima liječenja i vrijednošću za pacijenta.

Da su izazovi zajednički gotovo svim razvijenim zemljama, ali u Hrvatskoj dodatno pojačani demografskim trendovima, upozorila je Lucie Bryndová, stručnjakinja OECD-a za zdravstvo u Upravi za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja.

- U zemljama OECD-a na zdravstvo se u prosjeku izdvaja oko devet posto BDP-a, što pokazuje koliki je to financijski i organizacijski sustav. Istodobno, troškovi će nastaviti rasti zbog starenja stanovništva i sve veće potrebe za zdravstvenom skrbi -istaknula je Bryndová.

Da je pristupanje OECD-u prilika za dublju promjenu upravljanja, smatra profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Orešković.

- Bolja kvaliteta života uvijek je posljedica boljih javnih politika, a OECD nam može pomoći da te politike gradimo na dokazima i usporedivim standardima. Bez podataka i objektivnih pokazatelja nema ni kvalitetnog upravljanja. Ako želimo uspješan zdravstveni sustav, odluke moraju počivati na činjenicama, a ne na procjenama ili subjektivnim dojmovima - istaknuo je Orešković.

Sličnu poruku poslao je i ravnatelj KB-a Dubrava Ivica Lukšić, istaknuvši da se mijenja sama logika zdravstvenog sustava. Istaknuo je kako je ključna kompetencija kvalitetno upravljanje, a uspješni će biti oni koji se brzo prilagođavaju novim tehnologijama i modelima rada.

- Mijenjaju se kriteriji uspješnosti: nije broj bolničkih kreveta mjerilo kvalitete, nego ishodi liječenja. Mijenja se cijeli ekosustav zdravstvene skrbi - kazao je Lukšić.

Regionalne razlike

Da zdravstvo ima i snažnu ekonomsku dimenziju, naglasila je Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, istaknuvši da je riječ o jednoj od najvažnijih gospodarskih grana, čiji je ključni rezultat zdravlje građana. Dodala je kako i dalje ostaje izazov neujednačena dostupnost skrbi.

- Regionalne razlike u popunjenosti zdravstvenih timova i dostupnosti usluga i dalje su jedan od ključnih problema sustava - istaknula je.

Na važnost učinkovitosti i odgovornosti upozorila je i Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je poručila da sustav mora biti mjerljiv i transparentan.

- Ne možemo imati sustav koji ne razlikuje uspješnost i ne mjeri rezultate. Takav pristup dugoročno slabi kvalitetu usluge i demotivira najbolje zaposlenike. Poslodavci u hrvatski zdravstveni sustav uplaćuju milijarde eura i očekuju učinkovit, pravedan i transparentan sustav koji će tu vrijednost vratiti kroz kvalitetne usluge - dodala je.

Sudionici su se složili da bez jasnih ciljeva, odgovornog upravljanja i odluka temeljenih na podacima ni najveća ulaganja neće donijeti održiv rezultat.