Ne tako davno, umjetna inteligencija bila je za većinu tek predodžba u budućnosti. Danas je alat koji se svakodnevno koristi i prodire u razna područja ljudskog rada i djelovanja. Ne tako davno, liječnicima je padao mrak na oči kad bi im pacijent spomenuo dr. Googlea. Danas medicina i sustavi zdravstva uspješno integriraju umjetnu inteligenciju u istraživanja i rad, a alate umjetne inteligencije sve češće koristi i medicinsko osoblje u svakodnevnoj praksi.

Riječ je o globalnom trendu, a kako je poručila Europska komisija, napredak u tehnologiji umjetne inteligencije pruža neviđene mogućnosti za revoluciju u zdravstvu, čineći ga učinkovitijim, dostupnijim i ekonomski održivijim. Poticanjem integracije UI-a kroz odgovarajuće politike, prema stavu Europskog odbora za javno zdravstvo, može se povećati jednakost, poboljšati skrb i osigurati da nove tehnologije, tretmani i lijekovi koriste društvu u cjelini.

Bolnica budućnost

Gdje je u svemu tome Hrvatska čije je zdravstvo često prozivano zbog neučinkovitosti i nehvatanja koraka sa suvremenim trendovima? Kako sada stvari stoje, u hrvatskom sustavu zdravstva integriranje umjetne inteligencije još uvijek se temelji na pojedinačnim inicijativama, no čini se da obuhvat ove transformacije ubrzano raste.

- Digitalna pismenost općenito je jako loša u Hrvatskoj, a ni sami liječnici ne prate novosti u digitalizaciji. Međutim, umjetna inteligencija više nije budućnost, ona je došla i ovdje je. Umjetna inteligencija koristi se u Kliničkom bolničkom centru Zagreb u operacijskim salama, u nacionalnim preventivnim programima kao što je onaj za otkrivanje raka pluća, a koristi je liječnici kroz razne alate za analizu podataka i pisanja nalaza. Koriste je i pacijenti kroz razne digitalne alate za svoju zdravstvenu skrb. Naravno, kada govorimo o umjetnoj inteligenciji u zdravstvu, valja naglasiti da tu treba poštivati i GDPR i zaštitu podataka kod njihove analize. Treba naglasiti i da umjetna inteligencija ne može donositi odluke i zaključke umjesto liječnika, već je liječnik taj koji na kraju stoji iza svega - kaže Tanja Bedovec, ravnateljica za Uprave za e-Zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva.

Primjer uspješne integracije umjetne inteligencije u kliničku praksu i znanstveni rad svakako je Klinika za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Prema riječima voditelja zagrebačke Klinike za plućne bolesti, akademika Miroslava Samaržije, razvoj primjene umjetne inteligencije na klinici koji vodi može se pratiti na dvije razine.

PEXELS

- Što se tiče umjetne inteligencije tu pratimo dva segmenta. Jedan je svakodnevni rad i njezina svakodnevna uporaba, a drugo su veliki znanstveni projekti. I jedno, i drugo, provodi se oko šest godina, a najčešća i prva primjena s kojom smo krenuli jest obrada i analiza radioloških nalaza tzv. low dose CT snimke pluća. To znači da je program umjetne inteligencije prvi put počeo raditi analizu svih nodula, mjeriti im volumen, izračunavati povećanje volumena koje se događa na kontrolnim snimkama i iz tih parametara sugerirati ima li neki nodus maligni potencijal ili nema. U međuvremenu, cijela priča se razvila pa do kraja godine, osim programa usmjerenog na ranu detekciju karcinoma pluća, očekujemo da ćemo koristiti program pri analiziranju plućnog parenhima tako da se može kvantificirati razina emfizema koji analiziraju koronarne arterije i dimenzije srčanih šupljina, kako bismo otkrivali rane znakove koronarne bolesti i istovremeno analizirati gustoću kostiju u smislu rane detekcije osteoporoze. Time ćemo doći na integralni ili prošireni skrining rane dijagnostike u toraksu - objašnjava Samaržija.

Osim kliničke prakse, tu je i znanstveni dio cijele priče koji se razvija u suradnji s prestižnim svjetskim institucijama, a Rebro bi uskoro trebalo postati i prva hrvatska bolnica s vlastitim centrom za razvoj umjetne inteligencije.

- Drugi dio, odnosno onaj koji se odnosi na razvoj i znanost činimo u suradnji s nekoliko svjetskih velikih institucija, a najduže radimo s MIT Boston. Tu je znanost na razini prediktivnih modela umjetne inteligencije. To znači da se kroz 3D neurološku mrežu ili "machine learning" trenira umjetna inteligencija. Taj je proces sad završen i ona je istrenirana na našim kompleksnim i velikim podacima te je konačni rezultat koji se događa šestogodišnja predikcija vjerojatnosti ili rizika nastanka karcinoma te do kraja godine očekujemo da će se to dovesti na razinu kliničke upotrebe. Jasno, taj proces validacije je kompleksan i ne ide lagano, ali se upravo događa. Na temelju svega navedenog, KBC Zagreb odlučio je osnovati centar za razvoj i implementaciju umjetne inteligencije. On je opremljen i formatiran te njegova aktivnost kreće. Jedan od sljedećih projekata je stvaranje personalizirane UI tajnice i personaliziranog UI asistenta. Naime, kad baratate s velikom količinom podataka i složenim programima umjetne inteligencije, onda je dobro imati jedan dodatni umjetni mozak koji omogućuje bolju kontrolu i imate lakšu suradnju unutar grupe, ali i s vanjskim suradnicima - smatra Samaržija.

Pametna učinkovitost

Pored prediktivnih modela u nastanku bolesti, umjetna inteligencija može olakšati učinkovitu raspodjelu zdravstvenih resursa. Prediktivno modeliranje može predvidjeti prijeme pacijenata i optimizirati korištenje bolničkih kreveta, osoblja i opreme. To osigurava da su resursi dostupni kada su najpotrebniji, poboljšavajući kvalitetu skrbi. UI ima potencijal riješiti neke od najvećih izazova u zdravstvu, poput rastućih troškova, neučinkovitosti i potražnje za kvalitetnijom skrbi pa tako može smanjiti troškove i pojednostaviti administrativne zadatke poput zakazivanja pregleda pacijenata, naplate i upravljanja elektroničkim zdravstvenim kartonima automatizacijom i optimizacijom poslovanja. Sve to u konačnici može osloboditi zdravstvene radnike u cilju da se više usredotoče na skrb o pacijentima.

- Umjetna inteligencija nije homogeni sustav. U Kliničkoj bolnici Seti Duh unatrag godinu dana koristimo sustave Chat GPT i Gemini. Mogu reći na temelju svojeg iskustva u kliničkom radu dugom trideset godina da je to tektonski poremećaj i velika promjena u sustavu. Stupanj prihvaćanja umjetne inteligencije još ni među liječnicima nije na visokoj razini, a taj sustav danas kod nas koristi oko 30 posto liječnika. No, inozemni podaci, primjerice oni američki, kažu da je taj sustav umjetne inteligencije prošle godine koristilo 30 posto liječnika, a već ove godine je taj postotak 60 posto. Prije pet godina nismo uopće znali za umjetnu inteligenciju, a već prošle godine uočili smo velik napredak i da taj sustav može davati medicinske zaključke. Tada smo shvatili da je vrijeme da se uključimo u taj proces, da ga uključimo u naš bolnički informatički sustav. Integrirali smo umjetnu inteligenciju na način da je samo "klik" dovoljan da umjetna inteligencija generira svoj savjet pa trenutno imamo mogućnost generiranja prijedloga zaključka. To je set alata da se otpusno pismo završi čim lakše, s čim manje intervencija i da se izgubi čim manje vremena. Tu je i set funkcija koji olakšavaju posao medicinskih sestara. U sestrinskoj dokumentaciji plan zdravstvene njege oduzima dosta vremena po pacijentu, odnosno pet do deset minuta, a umjetna inteligencija to skraćuje na minutu do dvije. Isto je i sa zaključkom otpusnog pisma kad liječnik treba pogledati pedesetak stranica za svaki pojedini slučaj, a u ovom slučaju zaključak bude napisan za 30 sekundi te liječnik u narednih pet minuta može pregledati dokumentaciju svojeg pacijenta i to nam značajno skraćuje vrijeme - kaže dr. Vedran Ostojić internist iz KB Sv. Duh.

Jaki alat

Premda još uvijek zvuči pomalo distopijski, nameće se pitanje može li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka, u ovom slučaju medicinsko osoblje, prvenstveno liječnika. Uostalom, dr. Google koji je nudio samo rezultate pretraživanja i njihovu interpretaciju prepuštao pojedincu, prevladan je. Današnje tražilice svakome od nas omogućavaju dvosmjernu komunikaciju i s pravom nam se može učiniti da ovi alati imaju daleko više vremena i strpljenja od liječnika u ambulanti.

- Na razini cijele Europe rade se istraživanja i pokazala su da će liječničke specijalizacije ostati kakve jesu. Liječnik je taj koji ima zadnju riječ, on će samo dobit jak digitalni alat u odlučivanju, ali bez liječnika ne možemo - smatra Bedovec.

Istog je razmišljanja i internist Ostojić koji naglašava kako je liječnik dominantan, a umjetna inteligencija nije u toj fazi da joj se može prepustiti samostalno odlučivanje i liječenje.

- No, za liječnika je ona izvanredan alat za pomoć pogotovo u težim slučajevima kojih ima do 20 posto. Pokazalo se da tada liječnik i umjetna inteligencija zajedno imaju bolju točnost. Osim nama liječnicima kojima umjetna inteligencija nudi uštede, ona ih nudi i upravama bolnice jer UI može detektirati loše točke sustava i pomoći u njihovom otklanjanju - zaključuje Ostojić.