Mladi hrvatski povratnici iz Australije, Argentine, Njemačke i drugih zemalja na nedavnom Susretu mladih hrvatskih povratnika u Zagrebu upozorili su na nepovezanost institucija kao najveću prepreku povratku, no poručili su i da nikad nije bilo bolje vrijeme za povratak u domovinu.

Sudionici susreta složili su se da među najveće prepreke povratku spadaju nepovezanost institucija, složen administrativni jezik te informacije raspoređene na velikom broju službenih stranica, priopćeno je u utorak iz Udruge Mladi za Domovinu, organizatora skupa.

Sociolog i povratnik iz Njemačke Drago Jukić upozorio je da se povratnici često teško snalaze u administrativnom sustavu te da ni lokalne institucije ne razumiju uvijek njihove specifične okolnosti.

Turistički vodič i povratnik iz Argentine Nadir Ivanović istaknuo je važnost učenja hrvatskog jezika i upoznavanja kulture prije dolaska, jer znanje jezika omogućuje povratniku da Hrvatsku doživi kao vlastiti dom, a ne kao stranu zemlju.

Sistemski inženjer i povratnik iz Australije Jozo Kolakušić osvrnuo se na društvene reakcije s kojima se povratnici susreću, navodeći da ih nakon povratka nerijetko dočeka pitanje: "Što ćeš ti ovdje?", unatoč tome što ih se godinama poziva da se vrate.

Sigurnost, kultura i obiteljske veze kao prednosti života u Hrvatskoj

Državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać kazao je da je najveća odgovornost na državi, ali da je potreban i društveni konsenzus o važnosti povratništva, izdvojivši tromost sustava i nedovoljnu spremnost institucija da prepoznaju promjene kao glavni problem.

Sudionici su naglasili i osobnu odgovornost povratnika, ističući da povratak, kao i odlazak, zahtijeva inicijativu, prilagodbu i realna očekivanja. Unatoč postojećim poteškoćama, istaknuli su sigurnost, očuvanu kulturu, obiteljske veze i rastuće mogućnosti kao prednosti života u Hrvatskoj.

"Nikada nije pravo vrijeme za povratak, ali nikada nije bilo bolje vrijeme", poručio je Kolakušić.

Nakon panela mladi povratnici predstavili su vlastite poslovne projekte i društvene inicijative, pokazujući kako znanja i kontakti stečeni u inozemstvu mogu pridonijeti razvoju hrvatskog društva, gospodarstva i lokalnih zajednica.

"Naša je želja da Susret mladih hrvatskih povratnika postane tradicionalno mjesto okupljanja svih onih koji su se vratili u Hrvatsku ili o povratku tek razmišljaju", poručili su iz udruge. 

Susret je organizirala Udruga Mladi za Domovinu u partnerstvu s Hrvatskom maticom iseljenika i uz potporu Ministarstva demografije i useljeništva, a okupilo se oko 100 sudionika, među kojima su bili mladi povratnici iz Australije, Argentine, Čilea, Njemačke, Austrije i drugih zemalja.