S gotovo milijun dana bolničkog liječenja, mentalni poremećaji i dalje su na prvom mjestu svih hospitalizacija u Hrvatskoj. Svaka dvadeseta hospitalizacija odnosi se na mentalne poremećaje, a najčešće je riječ o osobama u dobi od 20 do 59 godina, što ovu skupinu bolesti svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovištva.

Ako se tomu pridoda uzimanje lijekova za smirenje, koje redovito konzumira oko 160.000 građana, očito je da je mentalno zdravlje nacije sve lošije.

Depresija

U 2024. godini, kažu podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), registrirano je ukupno 32.058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te su one zauzele deseto mjesto u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Međutim, najviše ih je u dobnoj skupini od 20 do 59 godina, oko 20.000, što ih svrstava na četvrto mjesto hospitalizacija radno aktivnog stanovništva, s udjelom od oko devet posto. Za usporedbu, prije tri desetljeća ukupna stopa hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja iznosila je 632 na 100.000 stanovnika, a danas 829 na 100.000 stanovnika. Od 1995. do danas broj dana bolničkog liječenja je u padu, pa danas iznosi prosječnih 29 dana po hospitalizaciji, a tada je prosječna hospitalizacija trajala više od 52 dana.

Na psihijatrijskim se odjelima naših bolnica najčešće hospitalizira zbog posljedica prekomjerne konzumacije alkohola, što je razlog svakog petog prijma u bolnicu. U 2024. godini zabilježeno je 6167 hospitalizacija zbog poremećaja prouzročenih alkoholom. Najčešće se radilo o muškarcima, koji su, inače, osim zbog alkohola najviše hospitalizirani i zbog shizofrenije, PTSP-a i depresivnih poremećaja. Kod žena depresija je najčešći uzrok boravka na odjelu psihijatrije, slijede ostale mentalne bolesti i poremećaji, a alkohol je među najrjeđim uzrocima hospitalizacija.

Kod djece su primjetne razlike po spolu: u 2024. godini u dobi do devet godina hospitalizirano je triput više dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi kod dječaka bili su razvojni poremećaji, a djevojčice su znatno češće primljene u bolnicu nakon svoje desete godine, i to mahom zbog emocionalnih poremećaja, mješovitih poremećaja ponašanja i osjećaja te drugih uzroka. Nakon dvadesete godine na udaru mentalnih teškoća su muškarci, a tek u šezdesetima primat preuzimaju žene, s nešto više hospitalizacija od muškaraca.

Više liječnika

Dobra je vijest što je broj specijalista psihijatrije u posljednjih 30-ak godina udvostručen, sa 244 u 1997. na 543 u 2024. godini, a stopa je pdignuta sa 7,2 na 14,1 psihijatra na 100.000 stanovnika. Broj psihijatara kontinuirano se povećavao do 2023. godine, a u 2024. godini njihov je broj pao sa 572 na 543. Kako više nema specijalizacije iz neuropsihijatrije, broj je neuropsihjatra od 90-ih sa 101 pao na samo jednog u cijeloj zemlji. I ukupan je broj psihijatrijskih postelja od 1997. do 2024. smanjen za 24 posto, a najviše u psihijatrijskim bolnicama, čak 45 posto. Zamijenile su ih mahom dnevne bolnice, odnosno ambulantno liječenje.

Prema izvješću HZJZ-a, u 2024. godini registrirano je ukupno 1960 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ta skupina s udjelom od 3,8 posto nalazila na sedmom mjestu uzroka smrti. Najčešće su uzrok smrti bile dijagnoze demencije (1280 slučajeva), zatim poremećaji ličnosti u 356 slučaja, a u 300-tinjak smrtnih slučajeva kumovali su poremećaji ponašanja izazvani alkoholom.