Novo istraživanje upućuje na zabrinjavajuću povezanost konzumacije zaslađenih pića i porasta simptoma anksioznosti u djece i adolescenata.

Studija, objavljena u stručnom časopisu Journal of Human Nutrition and Dietetics, analizirala je rezultate više prethodnih istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li veza između unosa dodatih šećera napitcima i mentalnog zdravlja mladih osoba. Rezultati su pokazali da mladi koji češće konzumiraju gazirane sokove, energetska pića, zaslađene voćne napitke i slične proizvode imaju znatno veću vjerojatnost za pojavu simptoma anksioznosti. U pojedinim analizama navodi se da je rizik od pojave tih simptoma bio i do trećinu veći u adolescenata s visokim unosom takvih pića u odnosu prema onima koji ih konzumiraju rijetko ili umjereno.

Ipak, istraživači naglašavaju da se ne može govoriti o direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi. Moguće je da mladi koji se već suočavaju s anksioznošću češće posežu za slatkim napitcima kao oblikom kratkotrajnog olakšanja, ali i da drugi faktori, poput stresa, nedostatka sna, obiteljskih okolnosti ili općih prehrambenih navika, igraju važnu ulogu.

Stručnjaci objašnjavaju da visok unos šećera može utjecati na promjene razine glukoze u krvi, što potencijalno dovodi do naglih oscilacija energije i raspoloženja. Takve promjene mogu dodatno opteretiti organizam i pridonijeti osjećaju nervoze, razdražljivosti i unutrašnje napetosti. Osim toga, zaslađena pića često sadržavaju kofein, posebno energetski napitci, koji u osjetljivijih osoba može pojačati simptome anksioznosti, ubrzati rad srca i izazvati nemir.

Istraživači također upozoravaju da se u javnosti mnogo govori o fizičkim posljedicama pretjerane konzumacije šećera, kao što su debljina, dijabetes tipa 2 i srčane bolesti, ali se potencijalni utjecaj na mentalno zdravlje rjeđe naglašava. Adolescencija je posebno osjetljivo razdoblje razvoja, kada hormonske promjene, školski pritisci i društvene okolnosti već sami po sebi povećavaju ranjivost na anksiozne poremećaje. U takvom kontekstu, dodatni faktori rizika, uključujući prehrambene navike, mogu imati izraženiji učinak.

Stručnjaci savjetuju da bi smanjenje unosa zaslađenih pića moglo biti jedan od jednostavnih koraka k unapređenju cjelokupnog zdravlja mladih. Zamjena gaziranih i energetskih napitaka vodom, mineralnom vodom ili nezaslađenim čajevima može pridonijeti stabilnijem nivou energije i boljem općem osjećaju dobrobiti.