Umjetna inteligencija i geopolitika povezane su teme jer u svijetu dolazi do geopolitičkih promjena i poremećaja koji proizlaze i iz značajnog uspona novih tehnologija, koje onda opet utječu na društva i međusobne odnose. Stoga su to teme naše ovogodišnje konferencije, čiji je cilj dati smjernice za primjenu AI-ja u kontekstu razvojnih politika Hrvatske, kazao je Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, na otvaranju 8. međunarodne znanstvene konferencije Economics of Digital Transformation,"Umjetna inteligencija i geopolitika: preoblikovanje globalnih moći i ekonomskih paradigmi". Konferencija je u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Rijeci počela u Opatiji.

I turizmu treba AI

- Ekonomski fakultet u Rijeci sudjeluje na dva od tri najvažnija projekta u domeni AI-ja u EU-u. Projekti se bave time kako primijeniti AI u javnom sektoru, kako podići razinu gospodarstva, poduzeća i tržišta rada te kako dignuti kapacitete talenata na tržištu rada kako bi bolje koristili AI i digli produktivnost ekonomije. Obvezni smo pružati usluge javnom sektoru i gospodarstvu u vidu edukacija, radionica i ostalih oblika utjecaja na tržište rada - ističe Drezgić. Na primjedbu da je lokalno gospodarstvo mahom uslužno orijentirano, Drezgić kaže da je to vezano uz strukturu ekonomije, no da AI prodire u sve sektore, pa i uslužni, te očekuje da i u tom sektoru, uključujući i turizam, postoje brojne mogućnosti dizanja produktivnosti na različite načine.

- Nove tehnologije omogućuju promjenu strukture ekonomije. Kroz razvoj digitalnih vještina mogu se brzo razviti novi biznisi, dok se na postojeće biznise mogu primijeniti novi alati. Što se tiče javnog sektora, mi uvijek imamo percepciju da zaostajemo, ali nije to baš tako. U pojedinim domenama digitalnih servisa smo dobri, a ponegdje i na europskom vrhu. U primjeni AI-ja više smo korisnici, ali se ubrzano razvijamo i vidi se prodor AI-ja kroz sve razine javne vlasti - smatra Drezgić.

AI Lab na EFRI-ju

Ivan Gržeta, prodekan za kvalitetu, studijske programe i digitalnu transformaciju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, kazao je da je Fakultet intenzivno krenuo s projektima vezanim uz AI.

- Vidimo da je to budućnost. To je područje koje jako napreduje, a čekajući da prokrenemo studijski program, što zaista i želimo, u međuvremenu smo na našem fakultetu osnovali AI Lab, za koji su ključne tri stavke: obrazovanje, istraživanje i primjena. Počeli smo raditi s različitim modelima, krenuli s dodatnim obrazovanjem nastavnog i nenastavnog osoblja, proširili sve na studente, a kreirat ćemo i cjeloživotno obrazovanje. Put kojim idemo nije razvoj LLM-ova (Large Language Model), jer tu već i financijski zaostajemo za Amerikom i Kinom, ali ono što možemo je naučiti ljude kako da ih bolje koriste. LLM nije samo chat i pretraživanje, već može automatizirati velik dio posla u bilo kojem sektoru, od javnog sektora, na sveučilištima, ili bilo kojem drugom poslu. Dakle, svi oni “dosadni” poslovi mogu se automatizirati. Fizički poslovi se ne mogu te neki koji traže više razmišljanja - zasad. No, odgovaranje na mailove, pregledavanje izvješća, kreiranje obrazaca, sve se to može automatizirati. Na Fakultetu smo instalirali lokalni LLM model, održavamo radionice, idemo prema studijskom programu - opisao je Gržeta.