Dok se javnost već dulje pita hoće li umjetna inteligencija ljudima "uzeti posao", najnovija istraživanja i iskustva iz hrvatskoga gospodarstva pokazuju da se stvarna promjena događa mnogo suptilnije i mnogo dublje. Poslovi zasad ne nestaju preko noći, ali se ubrzano mijenjaju njihov sadržaj, način rada i vještine koje tržište traži.

Generativna umjetna inteligencija danas ulazi upravo u zadatke koji čine okosnicu velikog dijela uredskog poslovanja: pripremu dokumenata, obradu podataka, komunikaciju s klijentima i administrativnu podršku. Upravo zato transformacija posebno pogađa sektore u kojima tradicionalno radi veći broj žena.

Nove kompetencije

Prema riječima Ive Nappholz, voditeljice Odjela za IT, obranu i sigurnost pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatska je već osjetila prve posljedice UI revolucije, ali ne kroz masovna otpuštanja, nego kroz redefiniranje svakodnevnih zadataka.

- U većini slučajeva umjetna inteligencija ne zamjenjuje cijela radna mjesta, nego pojedine zadatke - pojasnila je Nappholz.

To u praksi znači da će se dio administrativnih poslova postupno smanjivati ili mijenjati, dok će istodobno rasti potreba za novim kompetencijama, od upravljanja UI alatima do provjere kvalitete rezultata koje generira umjetna inteligencija. Drugim riječima, tržište rada ne ulazi u eru bez ljudi, nego u eru drukčijih zaposlenika, ljudi koji uz svoje osnovno znanje moraju razumjeti i kako surađivati s algoritmima.

No hrvatsko gospodarstvo u tu tranziciju ulazi prilično nespremno. Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu, koju HGK provodi treću godinu zaredom, pokazuje da čak 41 posto ispitanika ne razumije razliku između generativnih UI alata poput chatbotova i personaliziranih UI sustava integriranih u poslovanje tvrtki. Takav podatak pokazuje da se umjetna inteligencija u velikom dijelu domaćeg poslovnog sektora još uvijek promatra ili kao prolazni tehnološki trend ili kao apstraktna prijetnja, a ne kao alat koji zahtijeva ozbiljnu strategiju razvoja i ulaganje u znanje.

Istodobno, gotovo polovina poduzeća, njih 46 posto, kao ključan preduvjet uspješne implementacije umjetne inteligencije navodi edukaciju zaposlenika. HGK je zato prije dvije godine pokrenuo AI Akademiju, program kojim pokušava gospodarstvenicima približiti praktičnu primjenu umjetne inteligencije. Ideja je, kazala je Nappholz, demistificirati tehnologiju i pokazati zaposlenicima da umjetna inteligencija nije nužno konkurencija čovjeku, nego alat za povećanje produktivnosti.

No pitanje umjetne inteligencije nije samo tehnološko ili gospodarsko. Ono sve više postaje i pitanje društvene jednakosti. Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a i predsjednica Mreže žena Eurochambresa, upozorava da UI revolucija disproporcionalno pogađa zanimanja u kojima dominiraju žene. Većina međunarodnih istraživanja potvrđuje da su administrativni, komunikacijski i pomoćni poslovi među najizloženijima automatizaciji.

Strah od zaostajanja

Problem je prepoznala i Europska komisija, koja je ove godine donijela novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026. - 2030. Jedan od ključnih ciljeva strategije jest povećati broj žena u STEM području, znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Dok UI postupno preuzima rutinske uredske zadatke, tržište rada sve više traži stručnjake koji razumiju podatke, tehnologiju i razvoj digitalnih sustava. Upravo tu nastaje novi jaz jer su žene i dalje podzastupljene u sektorima koji će u UI ekonomiji postajati najvrjedniji.

- Privlačenje žena u još uvijek dominantno muške sektore i uklanjanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama zadatak je svakog društva koje dugoročno razmišlja o tržištu rada - istaknula je Rožić.

Dodaje kako je HGK zato pokrenuo i Akademiju Budućnost upravljanja, edukacijski program namijenjen ženama koje žele razvijati upravljačke i profesionalne kompetencije. Da sama primjena umjetne inteligencije nije dovoljna za uspješnu transformaciju, potvrđuje i novo globalno istraživanje kompanije Microsoft, predstavljeno u okviru Work Trend Indexa 2026. Istraživanje, provedeno na 20.000 zaposlenika u deset zemalja te na bilijunima anonimiziranih podataka iz sustava Microsoft 365, pokazuje da organizacijska kultura i vodstvo imaju čak dvostruko veći utjecaj na uspješnost implementacije umjetne inteligencije od individualnog truda zaposlenika.

Brzina prilagodbe

Prema tom istraživanju, 58 posto korisnika UI-ja tvrdi da danas rade poslove koje prije godinu dana nisu mogli obavljati, dok među najnaprednijim korisnicima taj broj raste na čak 80 posto. Najvažnijim ljudskim vještinama u UI eri ispitanici smatraju kontrolu kvalitete UI rezultata i kritičko razmišljanje. No istraživanje otkriva i svojevrsni paradoks transformacije: zaposlenici su spremni na promjene, ali organizacije često nisu. Čak 65 posto korisnika UI-ja strahuje da će zaostati ako se brzo ne prilagode, ali samo 13 posto kaže da njihove tvrtke nagrađuju eksperimentiranje i transformaciju rada uz pomoć umjetne inteligencije.

Posebno je zanimljiv podatak da samo četvrtina zaposlenika vjeruje kako menadžment njihove organizacije ima jasnu i usklađenu strategiju razvoja umjetne inteligencije.

- Kako UI agenti preuzimaju sve više operativnih zadataka, ljudima ostaje više prostora za usmjeravanje, donošenje odluka i ostvarivanje rezultata. Kultura, vodstvo i način rada imaju dvostruko veći utjecaj od same tehnologije ili individualnog truda. Najuspješnije su organizacije koje svjesno grade suradnju ljudi i umjetne inteligencije i pretvaraju je u sustav koji se s vremenom stalno unapređuje - poručio je Kalin Dimčev, Microsoftov direktor za Adriatic regiju.

Sve to pokazuje da će ključna borba sljedećih godina biti manje vezana uz samu tehnologiju, a mnogo više uz brzinu prilagodbe društva. Tvrtke koje će uspjeti neće nužno biti one s najskupljim UI alatima, nego one koje uspiju razviti kulturu učenja, prekvalifikacije i suradnje između ljudi i tehnologije. Na kraju, neće profitirati države koje imaju najviše algoritama, nego one koje uspiju smanjiti digitalni jaz, uključiti žene u tehnološke sektore i zaštititi radnike od netransparentne automatizacije.