EURO, NOVAC, ANALIZA
PEXELS
14.5.2026., 8:23
NAJNOVIJA ANALIZA HNB-a

Usporava rast BDP-a i plaća, poslovni je optimizam smanjen

Eskalacija rata na Bliskom istoku mogla bi imati negativne učinke na gospodarsku aktivnost u drugom tromjesečju

Pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj upućuju na vidljivo usporavanje rasta početkom 2026. te bi realni rast u prvom tromjesečju 2026. mogao iznositi samo 0,1 posto na tromjesečnoj razini, a nakon iznimno snažnih 1,4 posto zabilježenih na kraju prošle godine. Na godišnjoj bi se razini rast pak mogao usporiti na oko 2,3 posto, s 3,6 posto koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju, navode analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Proizvodnja u padu

Kažu da je usporavanje započelo i prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no naglašavaju potom da bi, "prema podacima za travanj, upravo eskalacija rata na Bliskom istoku mogla imati negativne učinke na gospodarsku aktivnost u drugom tromjesečju". Povjerenje potrošača, pojašnjavaju, vidljivo se smanjilo, znatno je smanjen i poslovni optimizam u uslugama, posebno u trgovini, dok je u građevinarstvu ostao nepromijenjen. Poslovni optimizam u industriji blago je pak porastao potaknut jačanjem trenutačnih narudžbi, kažu u HNB-u, što se, međutim, nastavilo na lošiju izvedbu u prva tri mjeseca jer je, podsjećaju, obujam industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine konstatno padao.

U Biltenu se navodi da je, prema komponentama industrijske proizvodnje, pad bio široko rasprostranjen, a posebno se ističe izrazito snažan pad proizvodnje kapitalnih proizvoda. S druge strane, obujam prometa u trgovini na malo u ožujku se snažno povećao, navodi HNB. Kažu dalje da je početkom 2026. zaposlenost nastavila rasti sporije, uz istodoban snažan porast plaća. Ipak, rast prosječne plaće bio je izraženiji početkom godine, a u ožujku su prosječne plaće ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec.

Gotovinci u zamahu

Što se tiče domaćeg bankarskog tržišta, zanimljivo je da su, prema podacima HNB-a, porasle kamate poduzećima, dok su se građanima nešto smanjile. Također je interesantno da su, unatoč mjerama HNB-a, ponovno snažan zamah imali gotovinski nenamjenski potrošački krediti.

- Krediti domaćim sektorima, isključujući opću državu, u ožujku su porasli snažnije nego prethodnih mjeseci, kao odraz snažnijeg rasta kredita stanovništvu i poduzećima. U ožujku se nastavilo ubrzavanje kreditiranja stanovništva, odražavajući snažniji rast gotovinskih nenamjenskih kredita, dok stambeni krediti i dalje rastu po stabilnim stopama. Snažnijem kreditiranju stanovništva pridonijelo je i smanjenje kamatnih stopa, što je djelomice rezultat “akcijske” ponude banaka. Na godišnjoj se razini stopa rasta stambenih kredita blago ubrzala, s 15,4 u veljači na 15,5 posto u ožujku, a gotovinski nenamjenski krediti blago su se usporili, s 10,5 na 10,4 posto, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta tih kredita u istom mjesecu prethodne godine. Time se godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu zadržao na razini iz veljače (12,7 posto). Zamah (moment) stambenih kredita oslabio je, dok je zamah gotovinskih nenamjenskih kredita osnažio, i to sa 7,1 na 11,3 posto. Krediti poduzećima porasli su u ožujku, pri čemu se najvećim doprinosom godišnjoj stopi rasta ističe djelatnost pružanja smještaja i hrane - navode u HNB-u. Dakle, priprema sezone. 

Inflacija “jede” pOvećanje plaća

- Na godišnjoj razini, prosječna nominalna brutoplaća u prvom je tromjesečju 2026. snažno porasla, no sporije nego u prethodnom razdoblju. Istodobno se porast realne brutoplaće znatno usporio početkom godine zbog jačanja inflacijskih kretanja - zaključuju analitičari HNB-a. To korespondira sa zaključcima nezavisnih ekonomista da inflacija koja je kod nas u travnju bila na čak 5,8 posto (što HNB ponavlja i u svojoj analizi) sada već “jede” prirast nominalnih plaća, pa realne plaće više ne rastu. S njihovim stagniranjem stagnira onda i konvergencija, odnosno približavanje standarda naših građana prosjeku eurozone. Uglavnom, sve su oči uprte u krizu na Bliskom istoku i neizvjesnost oko njenog raspleta. HNB u Biltenu navodi da je rast u eurozoni usporio, uz izražene inflatorne pritiske, odnosno povećanje inflacije (koja je u eurozoni oko 3 posto, dakle bitno niža nego kod nas, nap. a.). Sve to utječe i na očekivanja rasta kamatnih stopa ECB-a na sjednici u lipnju.