Većina građana ima plaće ispod prosjeka, a kupujemo sve više automobila. Kako to?
I dalje je 70 posto osobnih vozila starije od deset godina
U Hrvatskoj su u prva četiri mjeseca ove godine prodana 25.203 nova putnička vozila, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, najnoviji su podaci Promocije plus.
U državi u kojoj 65 posto zaposlenih prima plaću manju od prosječne, a polovina zaposlenih, odnosno njih 865 tisuća, medijalnu od 1150 eura neto, rast prodaje automobila zasad se ne može uzeti kao pokazatelj trenda rasta životnog standarda, navodi ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
- Struktura baze kupaca automobila odražava strukturu kupovne moći hrvatskih građana. Široka je baza onih s prosječnim dohotkom kao i baza automobila koji koštaju između 10 i 20 tisuća eura, a kako raste vrijednost vozila, tako se i sužava baza kupaca. Ipak, rast prodaje novih automobila u prva četiri mjeseca načelno je dobra vijest jer pokazuje da se vozači opredjeljuju za veću sigurnost u prometu koju svakako pružaju nova vozila - ističe Vedriš.
Star vozni park
Osim novih automobila u Hrvatskoj su i dalje na cijeni rabljena vozila iz uvoza, kojih je prošle godine uvezeno više od 80 tisuća. Prema godišnjem istraživanju koje je provela tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical, čak dvije trećine rabljenih automobila u Hrvatsku dolazi iz uvoza, a najviše iz Njemačke (21,2 posto), zatim iz Francuske (11,1 posto), Italije (8 posto), Belgije (7,5 posto) i Slovenije (4,5 posto).
- Zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije imaju visoko razvijenu automobilsku industriju. S obzirom na veliku prodaju novih automobila na tim tržištima prirodno je da se nakon isteka leasinga dio tih vozila izvozi u druge zemlje - kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.
Iako raste broj novih vozila na cestama, čak 70 posto svih registriranih osobnih vozila u Hrvatskoj ili 1,3 milijuna je starije od 10 godina, dok je prosječna starost voznog parka 14,6 godina, što nas svrstava među najstarije u Europskoj uniji. Jedan od razloga možda leži u činjenici da na vozila starija od deset godina država ne naplaćuje porez, kao što je slučaj s novim vozilima. Vedriš napominje da automobil nakon deset godina možda vrijedi tek desetinu kupljene vrijednosti, na što bi, kaže, bilo besmisleno naplaćivati porez. S druge strane takva vozila uglavnom kupuju građani s nižim primanjima, pa prema njima ne bi bilo pošteno da se uvede takav porez.
- Prosjek starosti kupljenih rabljenih vozila je između pet i osam godina, a ako dolaze iz uvoza, uglavnom su u dobrom stanju i održavana jer dolaze iz prokušanih leasing kuća, koje ih redovito servisiraju, a vlasnici ih nakon pet godina vraćaju u relativno dobrom stanju, tako da naši kupci kupuju gotovo nova vozila - podsjeća Vedriš.
Manipulacije
Iako se uvezeni automobil mogu činiti kao privlačna opcija, često se otkrije da su takva vozila sudjelovala u ozbiljnim nesrećama ili da imaju manipuliranu kilometražu, upozoravaju u carVerticalu i navode da je 1,7 posto vozila uvezenih iz Njemačke imalo vraćenu kilometražu, 2,2 posto iz Francuske, 3 posto iz Italije, a 3,8 posto iz Slovenije. No najveći udio automobila s vraćenom kilometražom zabilježen je među vozilima uvezenima iz Litve (8,2 posto), Poljske (5,4 posto) i Sjedinjenih Američkih Država (4,9 posto), iako su te zemlje činile manji dio ukupnog uvoza.
Prijevare na brojaču kilometara koštaju europske zemlje milijune eura godišnje. Budući da podaci o povijesti vozila ostaju u nacionalnim registrima, nakon što se vozilo izveze u inozemstvo praktički može započeti svoju povijest od nule jer ne postoji kontrola. Međutim, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan jučer je izvijestila da je Odbor za transport i turizam Europskog parlamenta usvojio je izmjene zakona o tehničkoj ispravnosti vozila kojima se uvodi obaveza evidentiranja prijeđenih kilometara za svaki popravak ili održavanje vozila, a države članice imat će obvezu osigurati da se podaci o brojaču kilometara dostave potencijalnim kupcima rabljenih vozila.
- Istraživanja su pokazala da je kod gotovo polovine rabljenih auta koji se prodaju prekogranično manipulirano s kilometražom. Prema nekim procjenama šteta za kupca može biti i oko deset tisuća eura, a šteta za građane EU-a je oko devet milijardi eura godišnje. To je veliki problem u zemljama istočnog EU-a gdje se takve prijevare najčešće prijavljuju - rekla je Borzan.
Navela je primjere Belgije, Nizozemske i Luksemburga, koji imaju tzv. Car-Pass sustav. Svaki put kada auto ide na servis, u sustav se upiše kilometraža, a Car-Pass evidencija je obvezna kod prodaje rabljenog auta. Zato su kod njih prijevare s kilometražom praktički prestale, zaključuje.