U organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), u Opatiji je održan 41. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Trodnevna međunarodna konferencija i izložba posvećena prirodnom plinu, UPP-u, vodiku, plinovima iz obnovljivih izvora, problematici tržišta plina i novim tehnologijama jedna je od najvećih u jugoistočnoj Europi.

Sigurna opskrba

Okupio se niz stručnjaka za plin i energetiku iz više od 20 zemalja, a sudjelovanje omogućuje poslovno umrežavanje s vodećim liderima u području plina u RH. Atraktivan program obuhvatio je devet tematskih cjelina o najaktualnijem u plinskom gospodarstvu i energetskoj tranziciji, interaktivne panel-diskusije, okrugle stolove te postersku sekciju. Uvodno su ocijenjena globalna kretanja na tržištu plina i utjecaj na sigurnost opskrbe u doba energetske tranzicije. Bilo je govora o ulozi Plinacra u europskom plinskom sustavu, INA-inim projektima istraživanja i proizvodnje prirodnog plina i razvoju plinske infrastrukture, osvrtu PPD-a na regionalnu plinsku infrastrukturu i strateškoj poziciji terminala za UPP, kao i o ulozi prirodnog plina u Hrvatskoj.

Sve je pozdravio predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić, a uime Plinacra sudionicima se obratio član Uprave Dalibor Mikulić. “U 25 godina Plinacro je izrastao u modernog operatora strateške infrastrukture. Danas upravljamo mrežom dugom oko 2600 kilometara. Naši plinovodi pokrivaju više od 95 % teritorija Hrvatske - to je temelj sigurne opskrbe građana, pouzdanosti gospodarstva i stabilnosti energetskog sustava”, rekao je. Dodaje kako su važne prekretnice bile interkonekcija s Mađarskom te izgradnja prve kompresorske stanice i plinovod Zlobin - Omišalj, koji je ključan za povezivanje LNG terminala na Krku s kopnenim transportnim sustavom.

Stabilnost sustava

Kaže kako je LNG terminal jedan od stupova hrvatske energetske sigurnosti te da je oslanjanjem na Plinacrov transportni sustav otvorio novi dobavni pravac i omogućio pristup različitim izvorima opskrbe, čime je Hrvatska dobila veću sigurnost i snažniju ulogu u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Plinacro danas provodi najintenzivniji investicijski ciklus u novijoj povijesti. Riječ je o ulaganjima većim od pola milijarde eura - grade 216 kilometara novih plinovoda, čime će se povećati mogućnost transporta plina s LNG terminala prema unutrašnjosti Hrvatske, Sloveniji i Mađarskoj.

- Hrvatska više nije zemlja na kraju dobavnog pravca, nego se sve snažnije pozicionira kao energetsko čvorište srednje i jugoistočne Europe te pridonosi stabilnosti šireg europskog energetskog prostora. Stoga važno mjesto u našim planovima ima i Južna interkonekcija Hrvatske i BiH. Riječ je o novom opskrbnom pravcu za BiH, koji će njezinim potrošačima omogućiti opskrbu prirodnim plinom s više pravaca i izvora. Projekt je u Hrvatskoj doveden do završne predinvesticijske faze i obuhvaća dvije dionice: Dugopolje - Zagvozd (52 kilometra) i Zagvozd - Imotski - granica BiH (22 kilometra). Za obje dionice ishođene su građevinske dozvole, a vrijednost izgradnje procjenjuje se na 169 milijuna eura - rekao je Mikulić.

Upozorio je kako se u budućnosti rješenja za energetsku sigurnost i energetsku tranziciju moraju tražiti zajednički jer je prirodni plin važan tranzicijski energent - daje stabilnost sustavu dok se razvijaju obnovljivi izvori i nova niskougljična rješenja.

Na izložbi plinske opreme i tehnologije izlagači su predstavili nova tehnička rješenja za plinsko gospodarstvo i energetiku.