Žene u Europskoj uniji moraju u prosjeku raditi 15 i pol mjeseci kako bi zaradile koliko muškarci zarade u jednoj godini. Pokazali su to novi podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) u Vilniusu. Žene u jednoj godini zarade tek 77 % zarade muškaraca. Unatoč vidljivom napretku diljem Europe, potpuna rodna ravnopravnost i dalje je udaljena najmanje 50 godina, kažu.

Indeks rodne ravnopravnosti EU-a za 2025. tako iznosi 63,4 (od 100 mogućih), a prije pet godina je bio 59,9. Napredak je očekivano neujednačen i kreće se od 47,6 na začelju - na Cipru pa sve do 73,7 na vrhu, tj. u Švedskoj. Impresivan napredak u ekonomskom donošenju odluka rezultat je ambicioznog zakonodavstva, zaključuje se, a većina država članica doživjela je nazadovanje u zdravlju i obrazovanju. Hrvatska je ukupno sedma od natrag, ili 21. od 27 država EU-a, a kod nas taj indeks iznosi 57,1 (2020. je bio 56,7), što znači da se sporije popravlja nego EU u cjelini. Uz Cipar, iza nas su još Mađarska, Češka, Latvija, Grčka i Rumunjska.

Zaposlenost raste

EIGE-ov Indeks rodne ravnopravnosti je godišnje izvješće koje prati napredak Europe prema punoj jednakosti. Ove godine i dalje pokazuje zabrinjavajući jaz u zaradi između žena i muškaraca, iako je to porast od 10,5 bodova od 2010. godine.

- Jednostavno rečeno, žene rade ekvivalent cijelog 'duha tromjesečja' besplatno. Ta tri mjeseca i 18 dana izgubljena zbog razlike u zaradi svake godine su nepravedna. Ona su kočnica jednakosti i konkurentnosti cijele Europe - kaže ravnateljica EIGE-a, Carlien Scheele. "Ekonomija 'duha tromjesečja'", kako se kaže u izvješću, važna je jer ti izgubljeni mjeseci su vrijeme koje nije provedeno s obitelji, u učenju, osposobljavanju ili odmoru, a učinak se povećava i u mirovinama i u primanjima. Indeks prati napredak u šest područja: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, ocjenjujući učinak od 0 do 100 (što je potpuna rodna ravnopravnost).

Pokazuje i da zaposlenost žena raste, ali malo ih dolazi do rukovodećih, ICT ili bolje plaćenih pozicija. Dok roditeljstvo unapređuje karijerne izglede muškaraca, ono ograničava žene, kažu. Glede novca, osim što zarađuju 77 % zarade muškaraca (kod nas i 80,8 %), što je ipak povećanje sa 69 % iz 2015., žene u partnerskim zajednicama zarađuju u prosjeku 30 % manje od svojih partnera. U pogledu znanja ističu kako mlade žene nadmašuju muškarce u visokom obrazovanju, ali se usmjeravaju u "zanimanja skrbi" poput obrazovanja, zdravstva ili socijalnog rada, obično podcijenjena i s ograničenjima za vodstvo i dobre plaće.

Neravnopravne u moći

Žene i dalje preuzimaju većinu neplaćenog rada i kućanskih poslova, što im ograničava sudjelovanje u slobodnim i javnim aktivnostima. Moć kao pokazatelj rodne ravnopravnosti u donošenju odluka u politici, ekonomiji i društvu glavni je pokretač napretka u Indeksu od 2020. godine. Unatoč pomacima, i dalje je riječ o području s najnižim rezultatom (40,5) zbog ustrajnih nejednakosti. Zdravlje je područje indeksa s najvišom ocjenom - 86,2 (kod nas 83,1), no napredak je stagnirao, a nejednakosti postoje - vezano uz zdravstvena ponašanja i broj godina zdravog života, posebno za žene s nižim obrazovanjem. Muškarci zaostaju i u usvajanju zdravijih navika - u pogledu pušenja i konzumacije alkohola.

Hrvatska je najviše (6. mjesto) u području slobodnog vremena za druge aktivnosti (indeks 69,6), a najviše je prostora za poboljšanje u području moći žena, gdje smo 23. u EU-u sa 21,8. To se prije svega odnosi na društvenu moć.

Najveće poboljšanje RH je u području novca, gdje se indeks od 2020. povećao za 5,3 i posljedica je uglavnom velikog poboljšanja financijskih resursa (indeks veći za 9,7). U području zdravlja uočen je pak korak unatrag, s padom od 2,5 od 2020., prije svega zabilježenog pada zdravstvenog stanja.