Zabrinutost u cijeloj Europi – porast je broja pozitivnih divljih ptica na visokopatogenu influrencu ptica (VPIP) prototipa H5N1. U čak 26 zemalja, prema podatcima dostavljenim sustavu za prijavu bolesti, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od 1. rujna do 31. listopada prijavljeno je 106 izbijanja VPIP-a u peradi, 22 u ptica u zatočeništvu i 456 u divljih ptica. Seoba je ptica selica u toplije, južne krajeve, a one šire virus, s tim što vrhunac selidbe tek slijedi. Ove godine među njima su posebno pogođeni ždralovi, no visokopatogeni virus potvrđen je u gusaka, pataka i drugih vrsta.

- S obzirom na to da su zaražene divlje ptice jedan od znatnijih čimbenika širenja infekcije na perad - direktnim ili, češće, indirektnim načinom, kontaminiranom hranom, opremom, alatom i dr., posebno zabrinjava porast broja izbijanja VPIP-a u divljih ptica u listopadu 2025. – upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede i podsjećaju da su zbog izrazito visokog rizika od pojave VPIP-a u RH još od 18. studenoga 2023. na snazi preventivne mjere određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica.

Ne stignete reagirati

- Bolest je izrazito patogena - dok je otkrijete, perad već masovno ugiba. Ne stignete ni reagirati. Uzimaju se uzorci za cijelo jato i ide eutanazija, virus nema lijeka. Često se zna da pri čekanju nalaza budu dodatna uginuća – kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.

Podsjeća na dva relativno nedavna slučaja u nas, 12.000 purana u Podravini i Slavonskom Brodu, koji se nalaze, ističe, na migratornoj ruti. Upozorava, ovo je sada posebno opasno vrijeme, kada je migracija ptica nositelja virusa.

PIXSELL

Mjere propisane za cijelu zemlju odnose se na obaveznu provedbu higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi. Obavezno je držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu tako da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) mora se držati odvojeno od ostale peradi.

Dosad, zasad, u nas u druge peradi virus nije zabilježen, no krajem listopada Slovenija je prijavila prvu pojavu VPI-aP u ovoj godini, u jednog crvenokljunog labuda, nađenog uginulog na području Velenja, a u Njemačkoj je zbog ptičje gripe, nakon izbijanja epidemije na farmama, već uništeno više od 200 tisuća kokoši, pataka, gusaka i purana. Prema pisanju Deutsche Wellea, zaražene ptice, uginule, doslovno padaju s neba, ljudima pred noge - selidbom selica broj zaraženih jedinki naglo raste, među ždralovima je to dosegnulo nezapamćene brojke. Dosad ih je u toj zemlji uginulo oko 2000. Uginule ptice skupljaju se – kamionima. Procjena rizika u toj je članici EU-a podignuta na razinu "visok", a struka ne isključuje mogućost da će epidemija dosegnuti razmjere kao 2020./2021., kada je u toj zemlji moralo biti usmrćeno više od dva milijuna jedinki. Bila je to jedna od najtežih epizoda ptičje gripe, peradarske kuge, dosad. Zaraza je ove godine ušla na 50 farmi u zemlji, od kojih samo u listopadu na 26. Kada je riječ o pomoru ždralova, najmasovniji je na sjeveroistoku zemlje, gdje im je najveće odmorište u Europi. Do prošlog vikenda ondje je skupljeno oko 1500 mrtvih ptica. Proizvođačima na tom području uvedene su zabrane.

Uzgajivači peradi u Njemačkoj traže mjere poput obveznog držanja peradi u zatvorenom uzgoju te da to vrijedi za cijelu zemlju, da se dosadašnji slobodni uzgoji svedu na zatvorene. Jer strah od ekonomskih šteta u proizvodnji je velik, kako u proizvodnji mesa peradi tako i jaja, pa se u konačnici, posljedično, upozorava i na mogućnost njihove nestašice.

Dok Hrvatska prati stanje u Europi, u Ministarstvu poljoprivede podsjećaju na obveznu provedbu higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

- Obvezno je držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) mora se držati odvojeno od ostale peradi – upozoravaju u resornom ministarstvu.

Zatvoreni uzgoji

Većina peradarskih farmi u RH i jest sa zatvorenim uzgojima, s oznakama "2" i "3", a onih s oznakom "0" (ekološka) i "1" (farme s ispustom) samo je nekoliko. Hrvatski peradari kažu kako su ionako pod strogim programima, stalnim kontrolama i da imaju "najrigoroznije programe u cijeloj Europi", pa da su već time u provedbi mjera protiv ptičje gripe. Domaće peradare više zabrinjava salmonela, zbog koje je nedavno prosvjed pred Upravom za veterinarstvo u Zagrebu organiziralo peradarstvo Lukač, a zbog, čulo se tada, već sedmog pozitivnog nalaza na salmonelu od 2019., na što su tada ti proizvođači bili izrazili sumnju.

- Upoznati smo sa stanjem vezanim za ptičju gripu u Europi i to je jedan od glavnih razloga što je cijena jaja u Europi otišla drastično gore, jer je njezin virus poharao brojne farme. S obzirom na to da je to vrlo zarazna bolest, ne začuđuje što je situacija takva, no RH nije imala tih problema, osim na nekoliko farmi purana. Iskreno se nadam da će tako i ostati, salmonela je ta koja hrvatskim peradarima stvara probleme, zbog čega mi otkupljujemo jaja u Europi i zbog čega nam je jako teško konkurirati hrvatskim jajima, čija je cijena također išla gore. Čuli smo od nekih kolega da su kod njih radili uzorkovanje na ptičju gripu – kaže voditeljica prodaje u peradarstvu Lukač Katarina Lukač.

- Domaćem peradaru najveća je prijetnja salmonela; uzorkovanje na nju svakih je osam tjedana i u stalnom smo iščekivanju i napetosti što će reći nalaz jer trpimo velike ekonomske štete, čak i kad je on negativan. Baš smo nekidan imali uzorkovanje i nalaz je bio negativan. Biosigurnosne mjere toliko su kod nas već propisane i toliko ih provodimo otprije da smo stalno pripremljeni i protiv ptičje gripe. Farme su zatvorene, nitko na njih ne može, jedino zaposlenici – kaže jedan od domaćih peradara, želeći ostati anoniman.

- S ptičjom gripom vrlo je nezgodno jer vuče sa sobom jako velik broj uginuća i da se nekom dogodi – to se ne bi moglo spriječiti i izliječiti, jer bi uginuća bila brojna i prebrza – dodaje peradarka Lukač.

- Peradarske farme u nas jako su moderne i zatvorene i taj tip proizvodnje doveden je do vrhunca, tako da nemaju doticaja s vanjskom populacijom. Jedino faktor u tom slučaju može biti čovjek, pogotovo to ne bi smjeli biti oni u doticaju s lovom, pogotovo s lovom na vodenu perad i sl. – kaže Zemljak.

U svrhu ranog otkrivanja VPIP-a iznimno je važno nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji odmah prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenje unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu. Ministarstvo poljoprivrede apelira na odgovorno ponašanje svih posjednika peradi i ptica u zatočeništvu te ih poziva da se pridržavaju odredbi Naredbe kako bi se spriječila daljnja pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi, te spriječilo njezino širenje i time smanjili mogući veliki gubitci u peradarstvu i gospodarstvu općenito.