Sve veći broj Europljana poznaje način funkcioniranja sustava sigurnosti hrane u Europskoj uniji, a svijest građana o pravilima, znanstvenom savjetovanju i ulozi institucija u zaštiti potrošača porasla je za znatnih šest posto u odnosu prema 2022., rezultati su ovogodišnjeg istraživanja Eurobarometra, koje uključuje ispitanike iz svih 27 država članica EU-a i sedam zemalja kandidatkinja, objavljeni uoči Svjetskog dana hrane 2025.

Istraživanje pokazuje da Hrvatska prednjači kada je riječ o pouzdanosti izvora informiranja o rizicima iz hrane, jer je povjerenje Hrvata u nacionalne institucije poraslo za 11 posto, što je najviše od svih članica. Slijede Slovačka i Slovenija s porastom povjerenja od 9 posto.

Od deset Europljana sedam ih kaže da je osobno zainteresirano za sigurnost hrane iako je sigurnost hrane tek na trećem mjestu, s 46 posto, iza cijene, sa 60 posto, i okusa, s 51 posto, među čimbenicima koji utječu na prehrambene izbore. Hrvatskim je potrošačima, pokazuje to istraživanje, uz cijenu, koja je važna za 64 posto, i sigurnost, za 57 posto ispitanika, najvažniji čimbenik i podrijetlo hrane, i to za 45 posto ispitanika. Čak 41 posto Europljana vjeruje da je hrana u prodaji sigurna, a 30 posto je onih koji smatraju kako već znaju dovoljno da bi izbjegli rizike, što su dva najčešća razloga zašto ne prate informacije o sigurnosti hrane. U odnosu prema europskom prosjeku hrvatski građani pokazuju više samouvjerenosti, pa tako 49 posto misli kako zna dovoljno da izbjegne li bar ublaži rizike povezane s hranom.

- Pozitivno je što mnogi građani EU-a vjeruju u sigurnost hrane koju konzumiraju - ocjenjuje Barbara Gallani, voditeljica Odjela za komunikacije i partnerstva Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA - European Food Safety Authority), no istovremeno smatra kako se mora nastaviti naglašavati da je sigurnost hrane zajednička odgovornost, odnosno da i potrošači imaju važnu ulogu, primjerice, kada je riječ o higijeni hrane, pripremi obroka te zdravoj i raznolikoj prehrani.

Od tema koje najviše zabrinjavaju europske građane izdvajaju se pesticidi u hrani s 39 posto, antibiotici i hormoni u mesu s 36 posto i dodatci prehrani s 35 posto, a mikroplastika u hrani zabrinjava svakog trećeg ispitanika, odnosno 33 posto. Građane Hrvatske pak, uz ostatke antibiotika, hormona ili steroida u mesu i ostatke pesticida u hrani, najviše zabrinjavaju zarazne bolesti nađene u životinja, 33 posto.