Drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda: Najduže se čeka u Osijeku, čak 164 dana!
Analiza je temeljena na podacima CEZIH-a i obuhvaća 738 medicinskih postupaka s lista čekanja
Po prosječnom čekanju na određeni dijagnostički postupak među hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, prema analizi Poliklinike Sursum Corda, koja je obuhvatila dostupne podatke Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), prednjači KBC Osijek sa 164 dana, slijede KBC Zagreb sa 100, KBC Split sa 66, KBC Sestre milosrdnice sa 55, a najkraće se čeka u KBC-u Rijeka, u kojem je prosjek 26 dana.
- Naši timovi svakodnevno rade s maksimalnim kapacitetima kako bi se skratile liste čekanja i osigurala pravovremena dijagnostika za sve pacijente. Dodatni MR uređaj znatno bi nam pomogao u tome i omogućio bržu dijagnostiku. Liste čekanja prikazujemo realno i transparentno, a pacijentima kojima je potreban hitniji pregled uvijek osiguravamo prioritetne termine prema medicinskim indikacijama - odgovorili su nam iz Ravnateljstva KBC-a Osijek.
Analizirano 738 postupaka
Ipak, kad se govori o pojedničnim pretragama, u KBC-u Zagreb na reumatologiju (prvi pregled) čeka se čak 364 dana, gotovo cijela godina. KBC Osijek za CT abdomena bilježi čekanje od 324 dana, KBC Split za urološku konzultaciju bez pacijenta 305 dana, a KBC Sestre milosrdnice za UZV štitnjače 252 dana. U KBC-u Rijeka pedijatrijska kardiologija, odnosno čekanje na prvi pregled, doseže 214 dana.
U ovoj zagrebačkoj poliklinici ističu kako je riječ o medicinskim postupcima za koje su dostupni podaci iz svih KBC-ova, no ako se gledaju medicinski postupci gdje ne postoje podaci za sve centre, situacija je drukčija. Općenito, u KBC-u Zagreb najduže se čeka na prvi pregled reumatologa, 364 dana, u KBC-u Osijek na UTZ dojke čeka se 359 dana, u KBC-u Rijeka na ortodonciju općenito čeka se 550 dana, u Sestrama milosrdnicama na UTZ lokomotornog sustava 335 dana, a najviše se čeka na kontrolni pregled kardiologa u KBC-u Split, i to čak 725 dana.
Analiza je temeljena na podacima o 738 medicinskih postupaka s javnih lista čekanja i pokazala je, zaključuju naručitelji, kako Hrvatska ima drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda.
U Varaždinskoj županiji, na pregled se prosječno čeka 86 dana. U Zadarskoj dan manje, u Primorsko-goranskoj županiji prosjek pada na 21 dan, a u Gradu Zagrebu na 23 dana. U Sisačko-moslavačkoj županiji MR mozga čeka se 269 dana. Splitsko-dalmatinska bilježi gotovo identično čekanje - MR mozga s angiografijom čeka se 268 dana, a Zadar je na 268 dana za perimetriju vidnog polja.
Riječani ponosni
- U KBC-u Rijeka iznimno smo ponosni na rezultat koji ističe predmetno istraživanje, uz sva njegova metodološka ograničenja. Navedeno valja svakako promatrati i u svjetlu ukupnog poslovanja, u kojem KBC Rijeka ispunjava dva važna kriterija: ostvaruje broj usluga veći od ugovorenog, a u financijskom poslovanju rezultate znatno bolje od onih predviđenih financijskim planom. Zaokruženo - ukupno stanje na listama čekanja, ukupni pokazatelji broja pruženih usluga i ukupno financijsko poslovanje - rezultat su kvalitetnog upravljanja i optimalne organizacije radnih procesa, s obzirom na to da prekovremeni sati znatno utječu na liste čekanja, ali i financije - upozorava ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. Alen Ružić.
Govoreći o pojedinačnoj pretrazi na koju se u toj bolnici najduže čeka, objašnjava kako umjesto pedijatrijskom kardiologu kao supspecijalistu djecu upućuju specijalistu pedijatru.
- U većini slučajeva radi se o pregledu radi tzv. fizioloških srčanih šumova, koji su česti u dječjoj populaciji i nisu opasni za zdravlje djeteta, te se njihov karakter samo želi potvrditi ultrazvukom ili po potrebi kontrolnim pregledima. Sva djeca sa žurnom indikacijom, sumnjom na organski šum koji upućuje na bolest, s cijanozom ili drugom simptomima i znacima znatnog poremećaja prema stupnju hitnosti primaju se odmah, unutar 24 sata ili sedam dana. Broj pedijatrijskih kardiologa je ograničen, njihov posao obuhvaća rad u ambulantama, na odjelu i u intenzivnim jedinicama, neinvazivnu i invazivnu dijagnostiku te zahvate u interventnim salama, pa je optimalna organizacija i trijaža pacijenata jedino primjereno rješenje u interesu bolesnika - pojašnjava Ružić.