Hrvatska je samo u 10 godina, od 2011. do 2021., izgubila 413.056 stanovnika i po zadnjem popisu ima ih 3,871.833. U tom desetljeću svake godine gubila je grad veličine Slavonskog Broda. Istovremeno, iseljena Hrvatska, pretpostavka je, broji između 3-4 milijuna ljudi, a povratak dijaspore može biti značajan za demografsku i gospodarsku obnovu. Stoga je skupina stručnjaka pokrenula široku inicijativu Marshall Plan Hrvatska – Budućnost uz dijasporu, a u sklopu koje je projekt Cro Green – Projekt za održivu budućnost Hrvatske uz snažnu demografsku i drugu ulogu dijaspore, koji je obuhvatio više rješenja, a uskoro će biti predstavljen i u Osječko-baranjskoj županiji. Predstavljen je premijeru te je dobio načelnu podršku Vlade RH.

Počev od svih prirodnih prednosti RH, obuhvaća demografsku revitalizaciju – napose ruralnih područja i napuštenih sela, sa značajnom ulogom dijaspore u razvoju RH, ekološku poljoprivredu i održivu proizvodnju zdrave hrane, regionalnu suradnju i održivi razvoj, odnosno model ulaganja i povratka temeljen na znanju, iskustvu i kapitalu naših iseljenika.

- Demografski pad u RH duboko je ukorijenjen problem koji se ne može riješiti u jednoj generaciji, no povratak dijaspore, osobito mladih može biti ključan u njegovom ublažavanju. Promotrimo li trenutnu globalnu političku i gospodarsku situaciju, jasno je da mnogi naši ljudi počinju razmišljati o povratku. Loše gospodarsko i političko stanje u dijelu J. Amerike potiče iseljenike da traže alternativu i nove izazove upravo u povratku. U SAD-u politička nestabilnost stvara osjećaj nesigurnosti koji se prelijeva i na Kanadu, dok u Europi, a posebno u Njemačkoj, dugotrajna recesija sve snažnije utječe na mlade i njihovu percepciju budućnosti. Sve to stvara nove okolnosti u kojima povratak u RH postaje ozbiljna opcija, a već se ove godine očekuje da će broj povratnika po prvi put biti veći od broja onih koji odlaze – kaže savjetnik u Vladi RH za useljeništvo Zdenko Štriga, predsjednik iUdruge Marshall Plan Hrvatska.

Broj povratnika raste

Stvore li država i lokalne zajednice, dodaje, uvjete za kvalitetan život, sigurnu egzistenciju i profesionalne prilike, povratak može postati snažan motor revitalizacije što neće potpuno zaustaviti negativne trendove, ali može promijeniti sliku RH u zemlju kojoj se vraća. - I upravo u tome leži njezina najveća šansa za demografski oporavak – ocjenjuje Štriga.

Nakon velikog iseljeničkog vala u ex državi, najviše u Njemačku zbog čega je u njoj i danas naša najveća iseljenička zajednica, no kada su van u potrazi za poslom odlazili pojedinci, iseljavanje u samostalnoj RH povukao je za pojedincima u mnoštvu slučajeva o njihove obitelji, generaciju radno, ali i, rađajuće aktivnu, u fertilnoj dobi što je bio dodatni udar na demografsku sliku zemlje. Do 2020-ih bili su to odlasci, a izjave da 'Slavonija više nije obećana zemlja u koju se dolazilo' postale su poput fraze. Balon iseljavanja došao je do napregnutosti, da bi u zadnje vrijeme sramežljivo krenuo povratak koji u međuvremenu snaži.

-Gledamo li razdoblje od 1990. do danas, vidljivo je da je hrvatska migracijska bilanca bila u velikom dijelu obilježena odlascima, a ne povratkom. Sve do 2024. broj odseljenih bio je veći od broja doseljenih što znači da smo čitavo vrijeme živjeli u negativnom trendu. Tek se u posljednje vrijeme, i to vrlo oprezno, počinju nazirati promjene. Npr., u 2023. u RH se doselilo svega 10.852 ljudi, a odselilo 25.427. Znakovito je da je gotovo polovica - 43,4 %, otišla u Njemačku, a 15,7 % u Austriju, što potvrđuje da upravo te zemlje ostaju glavna odredišta iseljenika. U 2024. broj doseljenih je porastao na 13.290, dok je broj odseljenih smanjen na 20.147. Dakle, saldo je i dalje negativan, ali se vidi trend smanjenja odlazaka i većeg interesa za povratak što daje određeni optimizam. Iz profesionalne perspektive ovo kretanje ukazuje na dva paralelna procesa. S jedne strane, Njemačka i Austrija i dalje snažno privlače naše ljude zbog viših plaća i stabilnih tržišta rada. S druge, ohrabrujuće je da broj povratnika raste i da se uočava sve veća spremnost dijela iseljenika da potraže novu priliku u domovini. To još nije dovoljno da promijeni ukupni saldo, ali pokazuje potencijal i daje nadu da bi RH, uz prave mjere, mogla postupno preokrenuti dugogodišnji negativni migracijski tok – ocjenjuje Štriga.

Povratnička priča ima i drugu medalju – susretanje s tromom i glomaznom birokracijom, nepovjerenjem, a u dojučerašnjim zemljama ostvarili su uspješne karijere. To je, kaže Vladin savjetnik, sušta suprotnost primjerima zemalja poput Irske koje su sustavno gradile povratničke politike i uspjele privući stotine tisuća svojih ljudi kući. RH još uvijek nije pronašla kvalitetan model povratka, ocjenjuje, kao i to da nedostaje jasna politička odluka koja bi potvrdila koliko nam je zaista važna dijaspora i kako ju želimo sustavno uključiti u demografski i gospodarski oporavak. Posebno demografski devastirana su sela od kojih se očekuje da u takvim uvjetima iznjedre generacijsku obnovu za ruralne prostore, poljoprivredu i proizvodnju hrane. S druge strane, geografskom, klimatskom i drugom raznolikošću, zemljišnim, vodenim i drugim resursima Bogom dana smo zemlja, dio velike srednjoeuropske žitnice, pa bi svojim mogućnostima mogli prehranjivati puno više nego unutar svojih granica. Stasale su generacije u dijaspori koje život u velegradovima žele zamijeniti životom na selu, poljoprivredom i zdravom hranom. Tim okupljen oko Cro Greena kaže da ta inicijativa nudi rješenja kako povezati te naše prednosti i mogućnosti, ali u te procese uključiti i dijasporu.

Žele sigurnost

- Cro Green zamišljen je kao strateška inicijativa koja povezuje povratak dijaspore s razvojem održive, eko-poljoprivrede i revitalizacijom ruralnih područja. Polazište projekta je činjenica da je RH zemlja kojoj su Bog i priroda dali idealne uvjete za proizvodnju hrane, plodno tlo, obilje vode, sunce i klimatsku raznolikost, a istodobno se suočavamo s paradoksom da uvozimo hranu sumnjive kvalitete, dok vlastite resurse koristimo nedovoljno – kaže Štriga. Mreža je to pilot-projekata i razvojnih centara koji će okupljati stručnjake, povratnike i lokalne zajednice. Cilj je stvarati OPG-ove, zadruge i agro-eko centre koji će mladim obiteljima i povratnicima pružiti uvjete da pokrenu vlastitu proizvodnju, dobiju stručnu podršku i budu uključeni u suvremene lance vrijednosti. Projekt uključuje i infrastrukturne elemente, poput logističkih centara za otkup i distribuciju i dr., s tim da se ne gleda samo na poljoprivredu, nego na širu društveno-gospodarsku sliku: povratak mladih ljudi, stvaranje novih radnih mjesta, oživljavanje sela i manjih gradova, te jačanje otpornosti RH u vremenu globalnih kriza hrane i energenata.

Član tima okupljen oko ove inicijative, konzultant u poljoprivredi Robert Hadžić, kaže da interes mladih i onih srednje dobi za ovraak postojii,, kao i njihov interes za ruralne prostore i proizvodnju zdrave hrane.

- No, pritom žele imati neku perspektivu, sigurnost, a ova inicijativa nudi svu infrastrukturu za to – od polja do stola, tj. do tržišta. Njihovo znanje, a kod dijela i financijska snaga da otvaraju takva gospodarstva mogu potaknuti naš ruralni prostor – kaže Hadžić.

- Cro Green temelji se na suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, ali i na snažnom angažmanu dijaspore, ljudi koji donose kapital, znanje, iskustvo i međunarodne kontakte. Drugim riječima, projekt je zamišljen kao Marshallov plan u malom za hrvatsku poljoprivredu, s ciljem da RH postane samodostatna u proizvodnji zdrave, ekološke hrane i da se time stvore uvjeti za demografsku obnovu i povratak onih koji danas žive izvan domovine – kaže Štriga. Model je to podrške od poslovne ideje, okretanja proizvodnje do otkupa proizvoda uz garanciju da će sve proizvedeno naći mjesto na tržištu.

- To znači da povratnici od prvog dana znaju da nisu sami, da imaju partnera koji im stoji uz bok 24 sata dnevno i da njihov trud neće ostati bez rezultata.Takav pristup uklanja najveće strahove i nesigurnosti koji su dosad sputavali u odluci o povratku. Ako se stvore sigurni i predvidivi uvjeti, mlade obitelji neće vidjeti prepreke, nego priliku. Uvjeren sam da bi uspješni primjeri mogli pokrenuti svojevrsni domino efekt; kad bi se vratilo 10-20 tisuća mladih obitelji, to bi bio trenutak u kojem bi se demografski preokret jasno osjetio, a istodobno bi se ruralna područja i napuštena sela ponovno ispunila životom.

Cro Green zato nije samo poljoprivredni projekt, nego i društvena i demografska strategija - oživjeti hrvatsko selo, vratiti ljude zemlji i time vratiti život zajednicama koje su već gotovo nestale s karte – zaključuje Vladin savjetnik za useljeništvo. n