Nakon slinavke i šapa, kuge malih preživača i drugih bolesti životinja, a istok Hrvatske zabilježio je u utorak i novi slučaj afričke svinjske kuge u populaciji divljih svinja, govedima na području Europe sada prijeti i bolest kvrgave kože (BKK), koja se pojavila na Sardiniji. Smatra se da se virus prenio vektorima iz sjeverne Afrike. Istina, BKK nikada nije prijavljen u hrvatskoj, ali se 2016. i 2017., istaknuli su u priopćenju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provodilo cijepljenje goveda protiv te bolesti zbog visokog rizika i blizine izbijanja u Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama regije, a čega se domaći stočari dobro sjećaju. Dio stočara žalio se tada da im goveda nakon cijepljenja ugibaju, da je smanjena mliječnost krava.

Cijepljenje

Zašto se Europa, kao u zdravstvenom smislu (i) za stoku visoko uređen kontinent sa sustavima kontrola i prevencija, u posljednje vrijeme učestalo nalazi na udaru vrlo opasnih zaraznih stočnih bolesti koje za sobom povlače i velike ekonomske posljedice, od kojih, zbog eutanazija čitavih uzgoja, profitiraju samo kafilerije? Naposljetku, i BKK je bolest s A liste. U pravilu, bolesti koje su u posljednje vrijeme prodrle na naš kontinent brzo se šire, posljedice su goleme za čitava nacionalna stočarstva. Slinavka i šap, kuga malih preživača, boginje ovaca i koza, a sada i BKK - sve na području država članica EU-a. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da čimbenici poput globalizacije, migrantske krize, putovanja ljudi, prometa i premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te klimatske promjene utječu i na lakše širenje uzročnika bolesti ljudi i životinja i njihovih vektora. Očito, globalizacija uzima svoj danak.

- Bolesti životinja i širenja bilo je i prije, no sve se promijenilo; migracije ljudi danas su ogromne, tu su velike, masovne migrantske rute, u cijelom svijetu velika su kretanja ljudi, roba, usluga, stoke. Klimatske promjene s migracijama dovele su dovde - da se bolest prenese a da i ne primijetite. Također, ispod radara u Europi u ovakvim situacijama prolaze i ratna događanja poput rata u Ukrajini i migracija divljih životinja iz ratnih zona, pa se sada pojavila bjesnoća kod divlje populacije u Poljskoj i Mađarskoj. Sve to treba pratiti i na nacionalnoj razini reagirati. Netko u prolasku kroz neku zemlju iz vozila baci zaraženi komad salame iz sendviča i eto puta da i na taj način dođe do stočne bolesti. Problem je što se BKK širi vektorima, insektima koji sišu krv, muhama, komarcima - kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet.

Ruta BKK od sjeverne Afrike do Italije povezuje se s migrantskim rutama.

Zemljak podsjeća na scenarij od prije desetak godina u Grčkoj, Srbiji, Bugarskoj... kada su te zemlje zbog BKK eutanazirale goveda. Kada se bolest u Srbiji približila nama, RH se odlučila na cijepljenje.

- Cijela veterinarska struka je za to da se, postoji li vakcina, ide u vakcinaciju, iako to nije laka odluka. Ići u to ili eutnaziju – ovisi o više faktora, od epidemiološke situacije, blizine područja odakle se bolest širi, blizine granice, migracija itd. - kaže Zemljak. Tu je uloga nacionalnog kriznog stožera i odluke o mjerama za sprečavanje i iskorjenjivanje bolesti.

Inkubacija do 28 dana

Kako ističu u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, BKK je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi put zabilježena u Africi, a proteklih je godina, preko Turske, virus ušao u Europu – 2015. u Grčku i Cipar, a 2016. u Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Uzročnik joj je virus koji je relativno otporan na vanjske utjecaje, a bolest se širi vektorima te izravnim/ neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima. Kliničku sliku čini povišena temperatura – 40 - 41°C, inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava čvorića po koži okruženih upalnom tkivnom reakcijom, kao i lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela. Vrijeme inkubacije može biti do 28 dana.

- Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti goveda koji mogu upućivati na BKK. Veterinar je nakon primitka prijave dužan provesti kliničku pretragu goveda u kojih su uočeni klinički znakovi i ostalih goveda koji borave u istoj epidemiološkoj jedinici gdje i sumnjivo govedo te uzeti podatke o zdravlju čitavog stada u posljednjih 28 dana. Od goveda kod kojih su uočeni klinički znakovi obavezno se uzimaju uzorci za isključivanje bolesti kvrgave kože, i to najmanje uzorak krvi te uzorak promijenjene kože ili sluznice ako su takve promjene uočene - ističu u Upravi za veterinarstvo

Situaciju s najnovijom ugrozom Europi kroz stočne bolesti prati i mljekar i tovljač Stevica Mihalik iz Potnjana pokraj Đakova Za pojavu još jedne bolesti domaćih životinja kaže: "Ili je Božja volja ili je planski. U svakom slučaju, sva roba je dostupna, i najudaljenija područja svijeta sada su nadohvat ruke pa se valjda time i bolesti brže šire. Ne znam da li bih bio zabrinut ili se smijao nakon svega što je od bolesti stiglo u Europu, u naše susjedstvo pa i našu zemlju". Na njegovoj farmi 135 je krava – mliječnih i onih u tovu. Svu telad ostavlja za tov, ostavlja na farmi.

- Ništa ne uzimam iz uvoza - jasan je stav Mihalika o stranoj robi, stoci iz uvoza. I sam se sjeća kada je prije desetak godina provođeno cijepljenje protiv BKK.

- Možda sam preskeptičan, no još otprije sam mišljenja da se Slavonija odavno planski uništava, možda je i priča s bolestima dio toga. Dojam je kao da se ovaj prostor priprema za nekog drugog, da se naše uništi i da sve kupujemo iz uvoza - ogorčen je taj mladi stočar.