Zadarski Poluotok
Umjetna inteligencija će promijeniti lice turizma, ali gosti se vraćaju zbog ljudi
Cijena tehnologije pada, radnika nedostaje, a nova generacija putnika traži efikasnost
Trenutno nam je umjetna inteligencija (UI) ispomoć, no pitanje je dana kada će nam ona postati kolega, a u konačnici i nadređeni na poslu. Još veće pitanje je jesmo li na to spremi. Isto tako, za sada istraživanja pokazuju kako je kod kupaca želja za kupovinom manja kada se proizvode reklamira kao nešto što koristi UI za rad, a 21 posto ispitanika, dakle, svaki peti misli da će umjetna inteligencija uništiti čovječanstvo. Što budućnost nosi, ne zna se, no regulacija je potrebna.
Dio je to onoga što je Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) Opatija iznio prof. dr. Dogan Gursoy, profesor s Washington State Sveučilišta na dvodnevnoj 8. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ToSEE - Tourism in Southern and Eastern Europe 2025. godine koja ove godine obrađuje temu "Oblikovanje budućnosti: Digitalni turizam i održivi razvoj" i na kojoj su se okupili znanstvenici i istraživači iz Hrvatske, Slovačke, Rumunjske, Ukrajine, Slovenije, Španjolske, Češke, Njemačke, Grčke, Francuske, Turske, SAD-a te Irana.
Tehnološki turizam
Koliko u suvremenom svijetu tehnologija oblikuje, odnosno potpuno transformira ponašanje turista, kao i samu turističku industriju, vidljivo je svakodnevno. Američki je stručnjak tako ukazao kako se danas tehnologijom pokušava doskočiti i nekim od turističkih "uskih grla".
- Zašto se UI sve više upotrebljava? Prije svega jer je tehnologija sve jeftinija, primjerice robota sa socijalnim vještinama ste prije nekoliko godina mogli kupiti za 10 do 15.000 dolara, ja sam ga nedavno kupio za 3.000 dolara, gotovo jeftinije nego računalo. Dakle, cijena tehnologije pada. S druge strane, cijena rada raste, a i ljudi danas ne žele više toliko raditi u turizmu. Tu su i drugi razlozi, poput činjenice da ljudi uvijek traže nešto novo, ali i da je usamljenost jedna od sve raširenijih boljki suvremenog svijeta pa je i kao takva ušla u klasifikaciju bolesti. I tu umjetna inteligencija ulazi u igru - kazao je Gursoy.
Otkriva kako je istraživanje na kojem je radio, primjerice, pokazalo kako sam izgled tehnologije pogonjene UI-jem utječe na percepciju osobe koja se njome koristi. Tako će ljudi od robota koji imaju humanoidni izgled očekivati da su pametniji od onih koji nisu toliko izgledom slični čovjeku. Isto tako, američki je profesor istaknuo da ljudi ne žele da tehnologija sliči na njih same te da dijeljenjem osobnih podataka preko društvenih mreža, uz praktički svakodnevnu prisutnost u digitalnom svijetu, "u hotelu već s ulaza znaju vaše ime i sve o vama, iako ste došli prvi put".
Na pitanje što su danas najveći izazovi suvremenog turizma, Gursoy nam je kazao kako je pitanje ljudskih resursa u turizmu uvijek izazov, pa osobito nakon pandemije covida kompanije imaju velikih problema naći djelatnike.
- Zato imamo i sve veće korištenje tehnologije u ovoj branši. No ljudski je odnos i dalje bitan. Doduše to ovisi i o generaciji putnika. Putnici starije životne dobi ga puno više cijene, od mlađih. Za mlade je bitno nešto brzo i efikasno. Nove generacije su stalno na pametnim telefonima i za njih taj ljudi odnos nije toliko važan dok god preko tehnologije mogu doći do onoga što žele, bilo da se radi o prijevozu, željenom smještaju ili aktivnosti. I to će, ako ne u skoroj, onda u daljoj budućnosti, promijeniti industriju putovanja. Nije nerealno očekivati da će u budućnosti velik dio usluga odrađivati roboti. Osim toga, ove godine sigurno da na turizam utječu i politike, carinski ratovi. Jasno je da se ljudi, ako očekuju recesiju, najprije odriču putovanja. Utjecaj je siguran kratkoročno, no dugoročno ne znamo što će se dogoditi. Predsjednik Trump svakodnevno mijenja izjave tako da je teško predvidjeti što će biti za godinu dana - rekao je američki stručnjak.
Prema riječima prof. dr. Gursoyja je i kako je jedan od izazova današnjice i prekomjerni turizam. I tu tehnologija može donekle uskočiti preusmjeravanjem prometa ili regulacijom broja posjetitelja u nekoj preopterećenoj atrakciji. Osim toga, valja bolje rasporediti ponudu, a ne je koncentrirati.
Pametno putovanje
Konferencija se događa u okviru fakultetskog Svjetskog tjedna pa u Iki borave predavači i gosti sa svih strana svijeta, a plenarna predavanja održali su i prof. dr. Carlos Flavián, profesor marketinga sa Sveučilišta u Zaragozi, te prof. dr. Raffaele Filieri, profesor digitalnog marketinga Poslovne škole Audencia u Francuskoj.
Dekan FMTU-a prof. dr. Marko Perić, domaćin konferencije, istaknuo je kako se temu digitalizacije u turizmu izabralo jer je riječ o top temi te činjenici da se današnje društvo ne može oduprijeti tom trendu. Digitalizacija je ušla u sve pore društvenog života pa tako i u turizam i ugostiteljstvo. Promijenila je poslovne modele u sektoru u potpunosti, počevši od najjednostavnijeg primjera turističkih agencija u koje smo nekad morali fizički kročiti, do danas kad nam je praktički sva ponuda dostupna na pametnom telefonu. U procesima pružanja usluge, dadaje, postoji mogućnost da se neke usluge potpuno digitaliziraju.
- Međutim, turizam i ugostiteljstvu znače pružanje usluge, izravan susret ponude i potražnje i u tom trenutku istine dolazi do izražaja je li ta usluga dobra ili nije. Ljudski kontakt je pri tome dobrim dijelom nezaobilazan. Naravno da postoje niše turizma kojima je to manje važno, no za najveći dio gostiju koji dolaze u Hrvatsku, a riječ je uglavnom o obiteljskim odmorima, tu je taj ljudski kontakt iznimno bitan. Naši gosti uvijek kao jednu od naših prepoznatljivosti ističu kako su naši ljudi gostoljubivi i dobri domaćini. I između ostalog nam se gosti zbog toga i vraćaju - zaključio je prof. dr. Perić.
