Dosta je toga predsjednik Zoran Milanović promijenio u svom drugom mandatu, pa tako ovaj put ne negoduje protiv javnog poziva za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Potpuno se pomirio s institutom što ga je uvela vlada Andreja Plenkovića, a koji je prije četiri mjeseca nazivao farsom, travestijom, bijednom glumom. Tada je isprva htio predsjednika Vrhovnog suda predložiti mimo javnog poziva, a kada mu to Ustavni sud nije dopustio i prije isteka roka za prijavu, Milanović je izjavio da se dogovorio s Radovanom Dobronićem da pošalje svoju prijavu kako bi ga mogao kandidirati.

Sada je 30-dnevni javni poziv završio, a predsjednik Republike još nije objavio da se s nekim dogovorio. Budući da su valjane i prijave koje u Državno sudbeno vijeće stignu i nakon roka javnog poziva, uz uvjet da su poštom poslane unutar njega, to tijelo nije još priopćilo tko je sve odlučio natjecati se za poziciju predsjednika Vrhovnog suda. Stoga se na osnovi neslužbenih informacija o tome tko sudjeluje u javnom pozivu može tek nagađati kome je Milanović sugerirao da se prijavi. Sigurno ne vječnom kandidatu, odvjetniku Šimi Saviću, a malo je vjerojatno Silviji Sunčani Stubičar, sutkinji Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ali Sandra Artuković Kunštek, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, već bi mogla biti Milanovićev odabir za osobu koju će predložiti Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda. Ona je, naime, u njegovoj vladi bila zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji je od 2020. predstojnik Ureda predsjednika. Teško da bi se Sandra Artuković Kunštek upustila u to bez nekakvog jamstva da će biti predložena za Dobronićevu nasljednicu, izlažeći se riziku da je Milanović, a neizravno i Miljenić, odbiju. No činjenica je, s druge strane, da se ona 2016., kada je Milanović još vodio SDP, te ponovo prošle godine kandidirala za Ustavni sud i nije dobila podršku socijaldemokrata. Kako nam kažu u SDP-u, oba ta puta se Sandru Artuković Kunštek spominjalo u širem krugu ljudi koji bi ta stranka mogla podržati za člana Ustavnog suda, ali ni jednom to nije bilo ozbiljno. Uostalom, prilikom sastavljanja prijedloga o kojem će zastupnici glasovati, za Sandru Artuković Kunštek na sjednici saborskog Odbora za Ustav 2016. nije bio nitko dok je prije nešto više od četiri mjeseca dobila samo jedan glas. Dakle, ona ima loših iskustava sa "svojima", ali preuzimanje dužnosti predsjednice Vrhovnog suda, kao prva žena u Hrvatskoj, svakako bi joj bilo satisfakcija za dva neuspjela pokušaja ulaska u Ustavni sud.

Ali ako je Sandra Artuković Kunštek zaista Milanovićeva kandidatkinja, postat će predsjednica Vrhovnog suda samo ako se s njezinim izborom složi premijer Andrej Plenković. Bez zastupnika parlamentarne većine jednostavno nema dovoljno glasova. Milanović i Plenković znatno su poboljšali odnose, ali svejedno bi prijedlog da Sandra Artuković Kunštek bude predsjednica Vrhovnog suda mogao biti nešto na što premijer ne bi pristao. Razlog je njezino stajalište da Milanović nije pogriješio, postupao suprotno Ustavu, kada se uključio u kampanju za izbore za Sabor. Plenković je za Milanovića u niz navrata kazao da je kršitelj Ustava, pa su i zastupnici HDZ-a tijekom saslušanja kandidata za Ustavni sud gotovo sve njih pitali o tome. I kada je krajem listopada Sandra Artuković Kunštek sjela nasuprot članova Odbora za Ustav, HDZ-ovca Josipa Borića zanimalo je što ona misli je li Milanović izišao izvan ustavnih okvira miješajući se u proces parlamentarnih izbora.
- Mislim da smo i u ponašanju prethodnih predsjednika imali vrlo jasno svrstavanje uz određenu političku opciju, pa ne mislim da bi to trebalo biti zabranjeno. Nema zapreke formalno pravne da predsjednik države postane predsjednikom Vlade ako da ostavku na predsjedničku dužnost. Ne mislim da je to zabranjeno i nemoguće - odgovorila je Sandra Artuković Kunštek.