Gordana Jalšovečki, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, u idućem će razdoblju obnašati dužnost predsjednice Vrhovnog suda, odlučilo je u ponedjeljak Državno sudbeno vijeće, koje se sastalo kako bi privremeno popunilo poziciju upražnjenu smrću Radovana Dobronića.

- Vodili smo se s nekoliko razloga, Gordana Jalšovečki je sada zamjenica, izjavila je da nema namjeru natjecati se za mjesto predsjednika Vrhovnog suda, znači da nitko od kandidata neće biti u povoljnijem položaju, a i iz određenog respekta prema Dobroniću, jer ona je bila njegov izbor za zamjenicu - objasnio je predsjednik DSV-a Darko Milković odluku tog tijela.

Koliko dugo će Gordana Jalšovečki upravljati Vrhovnim sudom ovisi o brzini kojom će se odvijati postupak izbora novog predsjednika. Dosadašnja praksa, pa i procedura imenovanja Dobronića prije četiri godine, upućuje da bi cijeli taj proces mogao završiti krajem svibnja, a svakako do polovine srpnja i ljetne dvomjesečne stanke u radu Sabora, koji bira predsjednika Vrhovnog suda. DSV ima na raspolaganju 30 dana za raspisivanje javnog poziva svim zainteresiranim za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, a Milkovič je rekao novinarima da će to biti ranije. Javni poziv trajat će potom 30 dana, a DSV će životopis i program svih prijavljenih koji su ispunili uvjete dostaviti predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji predlaže Saboru kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Milanovićeva je obveza zatražiti neobvezujuće mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda te saborskog Odbora za pravosuđe, a kada ih dobije, što je zakonska novost u odnosu na postupak proveden 2021., mora u roku od 15 dana poslati parlamentu svoj prijedlog. U slučaju da to ne učini ili pak da Sabor odbije predsjednikova kandidata, DSV će imati osam dana za raspisivanje novog javnog poziva. Opcija da Milanović nikoga ne predloži itekako je moguća ako on neće ni s kim prethodno dogovoriti da se prijavi na javni poziv. Kako su nam jučer kazali u Uredu predsjednika, Milanović zasad nema kandidata. Očekivano je to budući da je Dobronić, istina, bio bolestan, ali mandat mu je završavao sredinom listopada i predsjednik Republike nije još razmišljao o potencijalnim kadrovskim rješenjima. Milanović, doznajemo, nije odlučio ni hoće li praktično izigrati javni poziv, kao što je napravio 2021., i odmah odabrati svog kandidata i reći mu da se prijavi ili će čekati da mu na stol dođu sve kandidature i zatim se za nekoga opredijeliti. Milanović je prošli put isprva ignorirao institut javnog poziva, uveden u Zakon o sudovima 2018. godine. Smatrao je da ga Ustav ovlašćuje da predloži predsjednika Vrhovnog suda i bez javnog poziva. No, Ustavni sud zauzeo je stajalište da predsjednik Republike smije predložiti samo osobu koja je sudjelovala u javnom pozivu. Poslije toga je Milanović najavio da neće nikome signalizirati da se prijavi "jer bi u protivnom javni poziv bio ruglo". Ali onda je ipak, dok još nije isteklo 30 dana za javni poziv, otkrio da je Dobronić njegov čovjek. "Razgovarao sam s njim i dogovorili smo se da se javi na poziv", izjavio je Milanović u kolovozu 2021., bez želje stvaranja dojma da svi sudionici javnog poziva imaju šansu biti izabrani.

Identična je situacija s javnim pozivom za glavnog državnog odvjetnika, kojeg Saboru predlaže Vlada. Početkom prošle godine je tako jasno bilo da se sudac Ivan Turudić nije prijavio reda radi, da je unaprijed dobio jamstvo da će upravo on biti izbor Vlade. Stoga je razložno prognozirati da Milanović neće ni sada ništa prepustiti slučaju i da će pronaći pravnika spremnog biti kandidat za predsjednika Vrhovnog suda i proći svu propisanu proceduru. Dosad je predsjednik Republike u oba navrata predložio kandidata koji nije s Vrhovnog suda, osim Dobronića i Zlate Đurđević, koju HDZ-ova većina u Saboru nije htjela podržati. Posljedica je toga bila da je na Općoj sjednica Vrhovnog suda prilikom izjašnjavanja o kandidatima Radovan Dobronić dobio četiri glasa, a Zlata Đurđević prije njega samo jedan. Suci Vrhovnog suda jednostavno su uvjereni da netko od njih treba biti na čelu te institucije.

S obzirom na to da je predsjednik Vrhovnog suda ujedno i šef DIP-a, u ponedjeljak je reagiralo i to tijelo zaduženo za provođenje izbora. Sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec obavljat će dužnost predsjednika DIP-a, u kojem je potpredsjednik.