Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti Hrvatska je konačno dobila definiciju energetskog siromaštva. Prema toj definiciji, "energetsko siromaštvo znači da kućanstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama, pri čemu se takvim uslugama osiguravaju osnovne razine i pristojan životni i zdravstveni standard, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim nacionalnim socijalnim politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, što je uzrokovano kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nadovoljan raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost domova". Izmjene zakona Sabor je donio na sjednici 21. veljače, a stupile su na snagu objavom u Narodnim novinama 7. ožujka.

Poziv do kraja svibnja

Izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti zakonodavni okvir Republike Hrvatske usklađuje se s izmjenama regulatornog okvira Europske unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. te izmjeni Direktive 2018/2020 kojima se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar Europske unije kako bi se osiguralo postizanje glavnih ciljeva energetske učinkovitosti EU-a od 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. godini i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. godini.

Upravo u svrhu pomaganja energetski najranjivijim skupinama, Fond za zašitu okoliša ove je godine, podsjetimo, odlučio sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća isključivo onim građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva, za što je već raspisan poziv za prikupljanje interesa koji traje do 31. ovoga mjeseca. Nakon prošlogodišnjeg rekordnog iznosa od 125 milijuna eura namijenjenih za energetsku obnovu obiteljskih kuća, ove je godine za građane u riziku od energetskog siromaštva osigurano 25 milijuna eura, a Fond će sufinancirati ona domaćinstva koja nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, prouzročeno niskim primanjima i visokim troškovima za energiju uzrokovanih lošim energetskim svojstvima kuća.

Štedi se na hrani

Zbog velikog udjela troškova za energiju u ukupnom prihodu kućanstva, energetski siromašna kućanstva obično su prisiljena smanjiti svoje rashode za hranu, istovremeno smanjujući i ostale potrebe, što dovodi do opadanja kvalitete života, navode u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Ujedno, pretpostavka je da energetsko siromaštvo u velikoj mjeri korelira sa zdravstvenim stanjem stanovništva te da negativno utječe na mentalno zdravlje (zbog stresa prouzročenog nemogućnošću podmirivanja troškova energije), ali i na fizičko zdravlje (zbog nemogućnosti održavanja adekvatne temperature doma, npr. niske temperature zimi, visoke ljeti). Prema terenskim istraživanjima koja je Društvo za oblikovanje održivog razvoja provelo u sklopu projekata REACH1 i FER rješenja za bolju zajednicu, takav način života može prouzročiti poteškoće u obavljanju poslovnih i/ili kućanskih aktivnosti zbog narušenog zdravlja te utjecati na sudjelovanje ukućana u aktivnostima zajednice.

Statistički podaci također pokazuju da si sedam posto Hrvata 2022. godine nije moglo priuštiti adekvatno grijanje vlastitog doma u najhladnijim mjesecima, što je više nego godinu prije, kada ih je u energetskom siromaštvu bilo šest posto, pokazuju podaci Eurostata, dok na razini EU-a ukupno 9,3 posto stanovnika nije uspjelo osigurati adekvatno grijanje doma zimi. Pritom je najgora situacija u Bugarskoj, gdje si čak 22,5 posto stanovnika ne može osigurati adekvatno grijanje doma, a najbolja u Finskoj, gdje si to ne može priuštiti 1,4 posto stanovnika. U Njemačkoj, primjerice, čak 5,5 milijuna stanovnika 2022. godine nije si moglo priuštiti dovoljno kvalitetno grijanje. Što se Hrvatske tiče, kućanstva na kontinentu u većem su riziku od siromaštva u odnosu na jadransku Hrvatsku, navode u DOOR-u, a prema analiziranim stopama rizika prema aktivnosti i dobi, najrizičnije kategorije su nezaposleni i osobe starije od 65 godina.