Do 50 tisuća bolesnika u Hrvatskoj godišnje treba palijativnu skrb, a država još nije donijela Nacionalni program razvoja palijativne skrbi, koji je nužan za sustavno planiranje i unaprjeđivanje palijativne skrbi kao ključne zdravstvene i socijalne usluge.

Ističe se to u javnom apelu Krugova - Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, upućenom predstavnicima Vlade RH, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva zdravstva.

- Prethodni program istekao je 2020. godine! Unatoč najavama o njegovoj izradi, novi program još nije izrađen, pa tako ni usvojen. Većina posla počiva na udrugama i volonterima, kojima su zbog nedonošenja Nacionalnog programa dodatno vezane ruke, jer prema Nacionalnom programu država raspoređuje sredstva iz europskih fondova namijenjenih za razvoj palijativne skrbi, a mi se ne pomičemo s mjesta - stoji u apelu koji uime Krugova potpisuje Petra Klasić.

Osnovno ljudsko pravo

Dodaje se kako su u proteklih pet godina na adresu Vlade i spomenutih ministarstava poslane brojne inicijative za suradnju, a "dobila se samo šutnja". Upozoravaju kako je istovremeno u Hrvatskoj stanje alarmantno – 206 postelja u javnom zdravstvu, 42 mobilna tima i 272 volontera ne mogu pokriti potrebe palijativnih pacijenata kojih će biti sve više jer, iako je palijativna skrb namijenjena umirućim bolesnicima bez obzira na godine, činjenica je da je Hrvatska zemlja sa sve većim brojem starije, a time često teško bolesne i umiruće, populacije.

- Neagilnost mjerodavnih ozbiljno otežava razvoj palijativne skrbi, planiranje financijskih i ljudskih resursa te usporava usklađivanje s europskim standardima. Palijativna skrb osigurava dostojanstvo, olakšava patnju i poboljšava kvalitetu života teško bolesnim osobama i članovima njihovih obitelji. Ulaganje u palijativnu skrb ulaganje je u ljudskost. Vrijeme je da se podignu standardi te osigura ravnopravna i dostupna skrb za sve kojima je potrebna - stoji u apelu.

Palijativnu skrb, navode iz Centra Krugovi, treba od 50 do 89 posto svih umirućih, što znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26.000 i 46.000 bolesnika godišnje. Međutim, kako tvrde, u našoj zemlji djeluju 42 mobilna palijativna tima, mnoge županije imaju samo jedan tim, a samo dvije osiguravaju dežurstvo vikendom i praznicima. Također, u Mreži javne zdravstvene službe predviđeno je samo 206 postelja za palijativnu skrb, a aktivna su samo 272 volontera u palijativnoj skrbi, što znači da jedan volonter podržava između 95 i 169 bolesnika.

- Palijativna skrb nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo! Svaki dan odgode znači nepotrebnu patnju tisuća građana i njihovih obitelji. Vrijeme je da se sustavno i odgovorno pristupi ovom ključnom pitanju i osigura dostojanstvena skrb za najranjivije među nama - zaključuje se u apelu Krugova.

Na nužnost hitnog donošenja Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u RH 2023. - 2026. upozorila je i pučka pravobraniteljica Tena Šimunović Einwalter u svom izvješću o stanju ljudskih prava u 2024. godini.

Brojni problemi

- Palijativna se skrb i dalje vrlo sporo razvija. Prema podatcima HZZO-a, na primarnoj razini zdravstvene zaštite ukupno je ugovoreno 47 koordinatora i 41 palijativni tim, pa se njihov broj nije promijenio u odnosu prema 2023. godini. Novom Mrežom javne zdravstvene službe broj koordinatora i mobilnih palijativnih timova povećan je na 73. S druge strane, došlo je do pomaka u broju palijativnih postelja na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Tako je proširen broj ugovorenih postelja u bolnicama. HZZO je prihvatio ponude bolnica za 768 palijativnih postelja i 14 postelja Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb Hospicij "Marija Krucifiksa Kozulić", no neke bolnice još nisu ishodile potrebno rješenje Ministarstva zdravstva za djelatnost palijativne skrbi. Dok je dio bolnica zadovoljan povećanjem broja palijativnih postelja, druge nisu, pa tako Opća bolnica "Dr. Ivo Pedišić" Sisak upozorava na potrebu za više palijativnih postelja. Isto navode i Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin, Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Opća županijska bolnica Vinkovci, koja skreće pažnju na trend porasta broja onkoloških i ostalih kroničnih bolesti, što dovodi do veće potrebe za palijativnom skrbi, i druge. Županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju Insula bilježi znatan porast primljenih palijativnih pacijenata i, ako se taj trend nastavi, očekuje povećane potrebe za palijativnim posteljama u budućnosti - ističe pravobraniteljica.

Navodi i primjer Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa, koja naglašava da povećanje broja palijativnih postelja nisu pratila dodatna sredstva HZZO-a potrebna za prilagodbu na povećani broj kreveta, a cijena koju je HZZO odredio nije razmjerna stvarnom trošku koji nastaje pružanjem te zdravstvene usluge. Između ostalog, upozoreno je i na nedovoljnu educiranost profesionalaca, nedostatak stacionarnog zbrinjavanja te suradnje sustava zdravstva i socijalne skrbi.

- Poseban izazov su palijativni pacijenti kojima je nužna posebna skrb, poput pacijenata u komi, za koje nakon bolničkog zbrinjavanja nema dovoljno smještaja u sustavu socijalne skrbi - ističe pučka pravobraniteljica.

Ministarstvo zdravstva najavilo je donošenje Nacionalnog programa za kraj ove godine.