Iza naslova članaka "Vuk napao stado ovaca" ili "Vuk zaklao nemarkirane ovce, ostali krvavi tragovi, a od odštete ništa" i slično, koji se sve češće pojavljuju, stoje velika zabrinutost stočara, ugroza egzistencije, ali i osjećaj bespomoćnosti jer se u okvirima zakona nije moglo pravovremeno djelovati i zaštititi blago.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, vukovi su u četiri godine, od 2019. do 2023., zaklali 10.765 domaćih životinja, dok su 1.423 ozlijeđene. Najviše prijavljenih šteta od vukova bilo je na području Dalmacije, nešto manje u Lici i Gorskom kotaru. Premda je riječ o golemim brojkama, stvarna situacija na terenu još je i gora. Jer malo je onih koji drže ovce po propisima, a nadležne službe nemaju uvid u ostale. Dakle, za nemarkirane ovce nije moguće dobiti odštetu, već će stočar, ako prijavi napad vuka, zaraditi tek kaznenu prijavu.

Gordan Panić

No, ni oni koji su radili sve po propisima, ne bi dobili stvarnu vrijednost uništenog. Naknada štete za ovce stradale od napada vuka iznosi 80 eura po ovci, dok se za janjad isplaćuje 93 eura po jedinki. Ako se uzme u obzir cijena produkata i sve ostalo, jasno je da stočari nisu ni na nuli.

Lokalno veća kontrola

U skladu s tim, nakon brojnih pritisaka poljoprivrednika diljem EU-a, Europska komisija predložila je Stalnom Odboru Bernske konvencije smanjenje statusa zaštite vukova u Europi, navodeći kao razlog njihovu rastuću populaciju i sve veći sukob sa stočarima, što je Stalni Odbor prihvatio. Dakle, ranije klasificirani kao "strogo zaštićeni", vukovi su prema Bernskoj konvenciji reklasificirani kao "zaštićeni" u prosincu prošle godine. Odluka je stupila na snagu 7. ožujka. Kako bi države članice EU-a mogle mijenjati svoje zakone o lovu na vuka, novu klasifikaciju Bernske komisije moraju u Europskom parlamentu izglasati države članice EU-a, a iz EK-a očekuju da će se to ubrzo dogoditi. Time će se državama članicama EU-a omogućiti veća kontrola nad lokalnim populacijama vukova, što će im omogućiti provedbu mjera upravljanja prilagođenih regionalnim potrebama.

Mladen Brkić iz Murvice Gornje, kojem je vuk koncem 2023. zaklao ovce, kaže da ni zaštita i električni pastir nisu dovoljni. I dalje mora biti uz ovce zbog čega ne može obavljati druge poslove. Prijedlog o smanjenju statusa zaštite vukova, naravno, podržava. "Ljudi imaju desetak ovaca za svoju djecu, za fešte, a ne smiju držati ni to, nego moraju za krizmu ići u mesnicu kupiti uvozno meso", kaže Brkić i naglašava da je veliki problem zapuštenost polja i okolica kuća jer vuk ne dolazi na čistinu, već vreba iz neodržavanog, obraslog područja. Odštetu je dobio, ali s obzirom na to da su dvije ovce nosile dvojke i da je izgubio voljenog ovna vilaša, nije zadovoljan.

- Svog ovna vilaša ne bi' dao ni za tri tisuće eura, on je neprocjenjiv, njega mi je najviše žao. Osim toga, stvar je u tome da se nanosi šteta i drugim ovcama, postaju nemirne, gube na kilaži. Uglavnom, nismo dobili koliko bismo mogli inače zaraditi, a da ne govorim o emotivnoj povezanosti - priča Brkić.

Da brojnost vukova danas predstavlja realnu opasnost, rekao nam je i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić. Pozdravlja prilagodbu regionalnim okolnostima te kaže da sve treba prilagoditi stanju na mikrolokaciji.

- Ljudi misle, što nije točno, da će doći do pretjeranog odstrela. I dosad se tražila dozvola ako je bila riječ o velikim štetama. Ljudi iz ruralnih područja imaju 10-15 ovaca, a ne stotine tisuća ovaca pa da im napad vuka ne znači puno. Plaćanja odštete nisu u potpunosti funkcionirala - kaže Perić.

Znanstveni temelji

Ovaj će prijedlog Europske komisije za ciljanu izmjenu Direktive o staništima u vezi sa statusom zaštite vuka sada morati usvojiti Europski parlament i Vijeće, a dio javnosti iskazao je priličnu dozu zabrinutosti ovim najavama. Primjerice, udruga BIOM, organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj, objavila je kako je ova odluka, potaknuta inicijativom Europske unije da oslabi zaštitu vuka, ozbiljna greška i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja.

Kako su upozorili iz BIOM-a, izglasavanjem smanjenja zaštite vuka pod Bernskom konvencijom, države članice EU-a ignorirale bi apele više od tri stotine organizacija civilnog društva, Inicijativu za očuvanje velikih zvijeri za Europu i stotine tisuća građana koji traže djela zasnovana na znanstvenim spoznajama za promicanje suživota s velikim zvijerima. Također, uvelike se govorilo o ovoj problematici dodavši joj čak i politički predznak, a sve to jer se odluka promatrala kroz prizmu motiviranosti osobnim razlozima, nakon što je zbog vuka stradao poni predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2022. godine.

- Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka - naveli su iz BIOM-a. ​