Nakon što je sa znatno nižom kamatnom stopom na stambene kredite od tržišnog prosjeka izišla Hrvatska poštanska banka (2,89 posto), sada je s novom ponudom stambenih kredita s kamatom od 2,85 posto istupila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka. Riječ je o akcijskoj ponudi koja je dostupna do 11. travnja. Efektivna stopa (EKS) iznosi 3,17 posto. U Zabi kažu da su u ponudi i gotovinski krediti uz sniženu kamatnu stopu od 5,69 posto (EKS 5,85 posto) fiksno bez ugovaranja životnog osiguranja, te 5,19 posto (EKS 6,67 posto) uz životno osiguranje otplate kredita.

Poziv na refinanciranje

“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ponudu mogu iskoristiti klijenti svih banaka za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita”, kažu u Zabi. Omogućeno je i pokretanje ugovaranja gotovinskog kredita do 40.000 eura bez dolaska u poslovnicu preko m-zabe, a gotovinski kredit u iznosu do 15.000 eura moguće je pak u cijelosti realizirati preko m-zabe. Navode i reprezentativni primjer za stambeni kredit osiguran zalogom na stambenoj nekretnini: uz, dakle, fiksnu kamatnu stopu od 2,85 posto godišnje, za cijelo razdoblje otplate kredita, rok otplate 30 godina, 360 mjesečnih anuiteta, otplatu u anuitetima s uključenim troškovima premija osiguranja nekretnine od požara i police osiguranja korisnika kredita od posljedice nesretnog slučaja te vođenje tekućeg računa, za kredit u iznosu od 70.000 eura EKS iznosi 3,17 posto, mjesečni anuitet 289,50 eura, a ukupni iznos koji klijent treba platiti 107.952,91 eura.

Čini se da je to sada najpovoljnija kamata na tržištu, uz onu HPB-ovu. Konkretno, Erste banka je kao povoljan oglasila stambeni kredit uz fiksnu stopu od 3,80 posto (EKS 4,38 posto), dostupan do 31. ožujka, OTP nudi fiksno od 3,69 do 4,09 posto, a kod PBZ-a na webu stoji 4,08 posto itd. Kamate na stambene kredite krenule su naniže, jer Europska središnja banka već je znatno snizila ključne stope te najavila i daljnja sniženja. Međutim, banke u Hrvatskoj, neovisno o kretanju cijene kapitala u europodručju, nalaze se pred mogućim padom potražnje za stambenim kreditima, s obzirom na to da je sve manje građana kreditno sposobno. Jasno je onda da neke od njih kreću u bitku za još rijetke klijente koji uopće zadovoljavaju procjenu kreditne sposobnosti, i to prije negoli na snagu stupe HNB-ove mjere. I niže kamate pridonose priuštivosti, jer smanjuju ratu kredita i ukupni iznos koji se vraća, no premalo je to u odnosu prema tome kolike su cijene kvadrata, u uvjetima relativno niskih plaća koje prima većina građana. Isto tako, pokušavaju se sada i “preoteti” klijenti drugih banaka jer se poziva na refinanciranje već postojećih kredita i slično.

Dio u gotovini

Cijene kvadrata stana i dalje su pak vrlo visoke, pogotovo u odnosu prema plaćama, a banke su u obvezi pratiti i životni minimum, koji se naravno usklađuje s rastom inflacije. Već samim time sve manje građana može uopće dobiti kredit, a uz to je Hrvatska narodna banka od 1. travnja najavila i strože kriterije za dobivanje kredita, što će dodatno onemogućiti dijelu klijenata da zadovolje te uvjete i dođu do stana. Teško se, naime, na tržištu većih gradova može naći odmah useljiv stan, pogotovo u novogradnji, jeftiniji od primjerice 150 tisuća eura (osim za jako male kvadrature), a za to ipak treba imati plaću veću od hrvatskog prosjeka, odnosno svakako veću od medijana, koji prema najnovijim podacima iznosi 1162 eura. Polovina zaposlenih prima mjesečni dohodak niži od tog iznosa, što im u startu smanjuje mogućnost podizanja stambenog kredita. S obzirom na cijene kvadrata, primjer od 70.000 eura izračuna ne čini se baš reprezentativan.

Nova pak HNB-ova pravila zahtijevat će i da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Moći će se dakle dobiti kredit samo u visini od 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da će trebati imati učešće u gotovini, a što je onda svakako dodatni “diskvalificirajući faktor” za mnoge. Pitanje je, dakle, tko će uopće moći biti kreditno sposoban da bi dobio kredit - pa i ovaj povoljniji, te riješio stambeno pitanje, a kamoli primjerice ostvario i neke pogodnosti iz repertorara Vladinih mjera poput povrata polovine iznosa PDV-a ako kupi novogradnju.

Onaj tko bude mogao podići kredit - znači da je već među imućnijima u društvu, a onda će ga država nagraditi i povratom PDV-a. Vjerojatno će pak dio klijenata iskoristiti ovu mogućnost da podigne kredit bar do 1. travnja, jer će nakon toga biti još teže. Iako su zapravo HNB-ove mjere ponajprije usmjerene prema smanjenju potrošačkog kreditiranja, pogodit će i stambeno.