Tržište nekretnina u Hrvatskoj već godinama prolazi kroz turbulentne promjene. Visoke cijene, inflacija, strogi uvjeti kreditiranja, nesigurnost, strah od mogućih prijevara i nedostatak kvalitetnih stanova u ponudi stvaraju velike izazove za kupce, a posebno za mlade obitelji koje žele riješiti svoje stambeno pitanje. Unatoč mjerama poput subvencioniranih kredita, mnogi se i dalje suočavaju s preprekama koje im otežavaju dolazak do vlastitog doma.

Stoga smo pokušali stanje na tržištu nekretnina predstaviti iz perspektive kupca, odnosno pokazati s čim se sve susreću oni koji su odlučili investirati nemalo vremena i novca u rješavanje svog stambenog problema. Tu nije riječ o onima koji imaju dovoljno novca i kupuju, ili bolje rečeno ulažu, u nekretnine ne pitajući za cijenu, već o onoj velikoj većini građana koja za svoju obitelj pokušava stvoriti vlastiti dom, pri čemu mora paziti na svaki cent.

Imali sreće

Do jučer je bila faza kupovanja, a danas je službeno kupljen stan, pohvalila nam se u utorak ovoga tjedna Stella Valentina Panjan, Zagrepčanka koja se prije šest godina udala u Osijek i posljednje dvije godine sa suprugom intenzivno pokušavala, i napokon uspjela, riješiti taj za mnoge golem problem.

- Za nas je najvažnija, uz cijenu, bila pozicija stana. Tražili smo stan koji će u blizini imati dječji vrtić, ljekarnu, trgovinu, autobusnu postaju, poštu i sve ono što što nam može svakodnevno trebati a da nam je nadohvat ruke. U našem slučaju stan je u centru Juga 2 i ima sve ono što su nama bili prioriteti. Stan ima i balkon, što nam je također važno, jer u pravilu danas se takvi prostori, kao što su lođe, najčešće zatvaraju. I ono što nam je također bilo iznimno bitno, a s obzirom na to da je zgrada izgrađena 70-ih godina prošlog stoljeća i da joj je starost 50 godina, da je zgrada renovirana 2022. i 2023. godine, da su obnovljeni fasada i krov i da imamo energetski certifikat koji nam je jamac da ćemo plaćati niže režije. Imamo i ostavu, odnosno podrum, što je dobro, da ondje možemo spremiti bicikle i sve ostale stvari koje ne koristimo svakodnevno - objašnjava zadovoljno Panjan dodajući kao jedini nedostatak, minus, činjenicu da je stan na četvrtom katu u zgradi bez lifta.

Otkrila nam je i ono što, nakon predstavljanja stana, naše sugrađane i čitatelje najviše zanima, a to je da stan ima 55 četvornih metara i da su ga platili 70.000 eura.

To znači da je cijena kvadrata njihova stana 1,272 eura, što je, prema onome što se danas nudi i prodaje na tržištu nekretnina u Osijeku, ali i cijeloj Hrvatskoj, iznimno povoljna cijena.

Panjan ističe da je upoznata s kretanjem cijena stanova i u Osijeku i u Zagrebu te da je ovo "zaista uletjelo iznenada kao najpovoljnija ponuda".

- Ima dodatnih ulaganja sigurno za 10-ak tisuća eura, ali za 80 tisuća eura da opremite stan od 55 kvadrata, dvosoban stan, za današnje je cijene zaista povoljno. Bez dodatnih ulaganja, takav sam stan mogla dobiti za nekih 130.000 eura ili barem za 110.000 eura bez ulaganja i da se odmah uselim - naglašava.

Što se pak tiče plaćanja, kaže da su imali 6000 eura ušteđevine, a da su ostatak od 64.000 eura osigurali stambenim kreditom s hipotekom.

- Ovisno o banci, traže da imate godinu dana neodređenog ugovora bez probnog roka, isplatne rate moraju biti u kontinuitetu 12 mjeseci. Ako to nemate, potreban je sudužnik ili nekakav jamac, ili pak neka druga hipoteka na koju se banka upisuje. Kamate su između 4,20 i 4,70, posto, ovisno o banci, a rok otplate ovisi o plaći, odnosno mogućnostima, tako da se klijentu omogući isplata jer mu moraju ostati tri četvrtine od plaće za životne potrebe - pojašnjava Panjan.

Na pitanje jesu li pri kupnji išli na mogućnost da iskoriste olakšice koje nude Osječko-baranjska županija i Grad Osijek od po jedan posto sufinanciranih kamata, Panjan je rekla da su i to razmatrali, ali su zaključili da im ne odgovaraju uvjeti.

Naša sugovornica također naglašava da je potraga za vlastitim domom vrlo težak, mukotrpan i zahtjevan posao jer traži pomno istraživanje tržišta i neprestano praćenje ponuda, a kada to sve i uspijete, nailazi se na niz prepreka oko pronalaženja novca i kredita.

- Prije kupnje stana pola smo se godine dogovarali s vlasnicima oko kupnje jedne kuće u Osijeku. Vlasnica je tražila 160.000 eura, a procjena banke bila je 120.000 eura. Banka je procijenila da kuća vrijedi toliko i toliki će vam iznos kredita osigurati uz, naravno, debele uvjete. Ostatak si, ako nemate vlastitih sredstava ili nešto ušteđevine, ne možete priuštiti. Dakle, svi dogovori padaju u vodu. Sada pogledajte kako mladi na taj način mogu doći do stana i priuštiti si kupnju. Kolike bi morali imati plaće da si danas mogu priuštiti nekretninu za život? Ispod 1400 eura neto za nekakav kredit od 100.000 eura - kaže nam Stella Valentina Panjan.

Traže dvije godine

Marijana je 30-godišnja Osječanka koja zajedno sa suprugom već pune dvije godine traga za stanom kako bi mogli krenuti u planiranje obitelji. Dosad nisu imali tu sreću da ostvare svoj san, kao što je to imala naša prethodna sugovornica.

- Istina, nismo još uzeli pomoć neke agencije, ali razmišljamo ozbiljno o tome. No, ovo s cijenama je totalno nerealno, rekla bih čak nadrealno. Oboje radimo i primanja nam nisu tako loša, ali cijene stanova već su preskočile nebo i dotaknule svemir. Pratimo oglasnike, stranice na društvenim mrežama, ali jednostavno, što god pogledamo, ili je preskupo, ili je u jako lošem stanju - objašnjava Marijana.

Pitanje koje se nameće jest hoće li cijene nekretnina padati ili će rasti? Stručnjaci su tu podijeljeni, neki vjeruju da bi zbog usporavanja tržišta i smanjenja potražnje moglo doći do korekcije cijena, dok drugi smatraju da će potražnja i dalje nadmašivati ponudu, pogotovo u većim gradovima i na obali. Posebno nakon što je tržište nekretnina u Hrvatskoj neograničeno otvoreno i za strance.

Do značajnijeg pada cijena, dakle, ne bi trebalo doći, osim u slučaju neke veće ekonomske krize. To znači da će za mlade obitelji i dalje biti izazov osigurati si dom. Oni koji uspiju pronaći stan po prihvatljivoj cijeni, kao naša prva sugovornica, mogu se smatrati sretnicima, dok će ostali morati čekati bolja vremena ili tražiti alternativna rješenja, poput najma ili preseljenja na manje razvijena područja.