Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 % prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačkoj i Estoniji.

DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica, objavio je najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023., s naglaskom na posljednjoj referentnoj godini.

Najveći BDP po stanovniku prema SKM-u ima i dalje Luksemburg - 137 % iznad prosjeka EU-a, a na samom dnu se zadržala Bugarska, sa 64 %. Rezultati programa usporedbe cijena i BDP-a 27 članica EU-a pokazuju da je Hrvatska tu 24 % ispod prosjeka EU-a. Sada smo na 76 %, 2022. bili smo na 72 % prosjeka u EU-u, a 2021. na 70 %, pokazuju tablice. Najbliže su nam Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na 77 % prosjeka EU-a. Najviša razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, ističe DZS.

Uobičajeno je da se to koristi kao pokazatelj razine blagostanja, ali on nije jedini. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija. No, unatoč tome, još su uvijek znatne razlike među članicama. SIP se po stanovniku prema SKM-u među članicama EU-a u 2023. zadržao u širokom rasponu, od 30 % ispod prosjeka EU-a, u Bugarskoj i Mađarskoj, do 36 % iznad prosjeka u Luksemburgu. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku u 2023. bio na razini 76 % prosjeka EU-a, odnosno 24 % ispod prosjeka, kao i BDP po stanovniku. U 2022. i 2021. SIP po stanovniku u RH bio je 74 % prosjeka Unije.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 % do 30 % ispod prosjeka 27 članica EU-a, navode. SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka EU-a u Italiji i Cipru.
V.Momčilović/H