Bolnički dug za lijekove i medicinski potrošni materijal premašio je iznos od 600 milijuna eura, a svaki mjesec raste za dodatnih 30 milijuna eura, zbog čega veledrogerije očekuju hitne korake Vlade u smjeru osiguranja likvidnosti zdravstvenog sustava. Prema dogovoru iz rujna koji su predstavnici veledrogerija postigli s bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem, do kraja 2024. rokovi plaćanja trebali su se svesti na maksimalnih 150 dana, a u ovom su trenutku - tvrde iz veledrogerija - rokovi plaćanja nekih bolnica i po godinu dana. Tako se još jedna sanacija iz državnog proračuna nameće kao jedino rješenje ove situacije.

“Ukupni je dug bolnica prema veledrogerijama, prema podacima Udruženja trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, premašio 600 milijuna eura, a rokovi plaćanja kreću se i do godine dana", izjavila je Diana Percač, predsjednica tog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sljedećih godina rokovi plaćanja trebali bi se skratiti, a u dvije godine svesti na zakonom propisanu razinu od 60 dana.

“Dugovi su još uvijek izuzetno veliki, na razini su kao prije dvije godine, kad je zdravstveni sustav puknuo", podsjeća predstavnica veledrogerija. Zato u HGK-u čekaju da se dogovor iz rujna ispoštuje i da se rokovi plaćanja svedu na veledrogerijama prihvatljive rokove. "Nadam se da u doglednoj budućnosti to više neće biti tema naših razgovora, već da ćemo govoriti samo o unapređenju zdravstvenog sustava", ističe Percač. Veledrogerije su, podsjeća, jedan od temeljnih stupova zdravstvene zaštite, a njihova uloga dolazi do izražaja kod poremećaja u lancima dobave lijekova zbog pandemije ili ratnih zbivanja. Veledrogerije osiguravaju zalihe i na taj način sprečavaju nestašice lijekova, naglašava Percač. Osim toga siguran su lanac opskrbe jer smo svjedoci sve većeg broja krivotvorenih lijekova i nestandardiziranih medicinskih proizvoda u svijetu.

Irena Hrstić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i izgledna ministrica zdravstva, najavila je u utorak na skupu HGK "Zdravstvo & gospodarstvo – učinci reforme zdravstvenog sustava" uspostavu novog modela financiranja u zdravstvu koji će biti održiv. "Prioriteti u radu koji nas čekaju prije svega su vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav i konsolidacija sustava. Provest ćemo revidiranje prihoda i intenzivnu kontrolu rashoda zdravstvenih ustanova te se posebno usmjeriti na smanjenje dospjelih dugova u zdravstvu. Cilj je kroz novi model financiranja zdravstvenih ustanova postići održivost sustava, bez potrebe za dodatnim financijskim sanacijama", kazala je Hrstić.