Rad u Kliničkom bolničkom centru Osijek u utorak (12. studenoga) odvijao se gotovo neometano, tvrde u Ravnateljstvu Kliničkog bolničkog centra Osijek.

“Odjeli onkologije, radioterapije, radiologije i medicinsko-biokemijskog laboratorija rade u punom opsegu. Mogući su kraći zastoji na Kliničkom zavodu za kliničku citologiju, Kliničkom zavodu za patologiju i sudsku medicinu, Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu te Zavodu za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije. Ipak, sve djelatnosti na tim ustrojstvenim jedinicama odvijaju se u skladu sa sporazumom Ministarstva zdravstva i Sindikata Zajedno", navodi se u priopćenju Ravnateljstva osječke bolnice.

Drugi dan štrajka u zdravstvu nastavio se, prema tvrdnjama Sindikata Zajedno, istim intenzitetom, no prate ga pritisci na štrajkaše i prijetnje otkazima. U štrajku je, tvrde, i dalje oko 4000 laboranata, radioloških tehnologa, medicinskih sestara, djelatnika u sanitetskom prijevozu i farmaceutskih tehničara, a i u utorak je otkazano više stotina pregleda koji nisu hitni. Prema podacima ravnatelja bolničkih ustanova, u 15 akutnih bolnica nema štrajka, a u njih devet broj se štrajkaša smanjuje.

“Pozdravljam odluku svakog pojedinog zdravstvenog djelatnika koji se vratio na svoje radno mjesto, okrenuo potrebama pacijenata i nastavio s pružanjem zdravstvene skrbi", poručio je ministar zdravstva Vili Beroš. Podsjetio je da su od 2016. do danas plaće u zdravstvu rasle za više od 100 posto, a uredbom o koeficijentima u proteklih godinu dana za 32 posto. Članovi Sindikata Zajedno koji sudjeluju u ovom štrajku, ističe Beroš, tu nisu iznimka.

Dok iz Sindikata Zajedno tvrde kako ih se ne poziva na sastanak, Beroš apelira na razum. Njegovo ministarstvo, kaže, nije samostalno u redefiniranju koeficijenata, već može razgovarati o boljim uvjetima rada i materijalnom položaju zaposlenika. Zahtjevi sindikata u aktualnoj situaciji mogu se riješiti kroz Vijeće za praćenje i unapređenje sustava plaća.

Hina

Na zagrebačkom Rebru najviše je štrajkaša među instrumentarkama, zbog čega su u zastoju zahvati na ortopediji. Prema tvrdnjama uprave bolnice, broj štrajkaša prepolovio se do utorka sa 79 na 39. Zbog štrajka je, tvrde, dijete iz operacijske sale vraćeno na odjel jer je sestra instrumentarka odbila raditi. "To se dogodilo u ponedjeljak. Ali ta djeca nisu ni bila predviđena za zahvat, nego su ih preko noći stavili na program. Ne želimo da štrajk ide preko djece. Ako treba prekinuti štrajk, mi ćemo svu djecu zbrinuti", komentira Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata.

Na udaru su se našli štrajkaši iz saniteta, kojima su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) osporili pravo da sudjeluju u ovom štrajku. Pozvali su ravnatelje lokalnih zavoda da se radi o "teškoj povredi obveze iz radnog odnosa, odnosno odbijanju radnih zadataka koje naloži poslodavac, zbog čega nastavak radnog odnosa nije moguć".

Dio djelatnika saniteta pod ovakvom je prijetnjom otkazima odustao od štrajka, potvrdio nam je Vladimir Markuš iz Sindikata Zajedno. "Te prijetnje jako utječu na psihu vozača saniteta, neki su zbog toga zatražili psihološku pomoć jer se boje za svoju egzistenciju. Neki se s tim pritiskom ne mogu nositi", veli Markuš.

Iz HZHM-a pozivaju se na Zakon o zdravstvenoj zaštiti (članak 198.) koji propisuje zabranu štrajka u zavodima za hitnu medicinu, uključujući i sanitetski prijevoz. "Presuda Vrhovnog suda RH iz 2020. godine nedvosmisleno potvrđuje da je štrajk u zavodima za hitnu medicinu nezakonit, jer čak i na ograničeno vrijeme dovodi do ozbiljnih rizika za stabilnost zdravstvene skrbi i može imati ozbiljne posljedice za pacijente", poručuju.

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, od ukupno 1599 djelatnika u sanitetskom prijevozu, štrajka njih 28, pa se prijevoz pacijenata odvija nesmetano.