Zagreb, 07.10.2019. - Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman primio je u ponedjeljak, 7. listopada 2019. godine u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Genta Cakaja, v.d. ministra za Europu i vanjske poslove Republike Albanije, koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj.Na fotografiji Gordan Grlić Radman.foto HINA/Edvard ŠUŠAK/ es
HINA/EDVARD ŠUŠAK
11.10.2024., 11:58
DOTAKAO SE I MLANOVIĆA I SAMITA

Grlić Radman: NATO i EU moraju surađivati za vrijeme krize

Suradnja Europske unije i NATO-a, kao temeljnih organizacija za obranu i sigurnost i okupljenih oko istih vrijednosti, od demokracije i vladavine prava do poštivanja teritorijalnog integriteta svake zemlje, ključna je za rješavanje globalnih kriza, rekao je u petak šef diplomacije Gordan Grlić Radman.

Ministar vanjskih poslova sudjeluje na 9. Zagrebačkom sigurnosnom forumu s 200 stručnjaka iz 30 država koji raspravljaju o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice, uključujući hibridne prijetnje, dezinformacije te sigurnost kritičnih infrastruktura.

Forum je organizirao Institut za istraživanje hibridnih sukoba u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", a slogan ovogodišnje konferencije je "Suradnja NATO-a i Europske unije - ključ za otpornu budućnost".

Grlić Radman ističe da se radi o važnoj konferenciji koja se bavi problemima sigurnosti i hibridnim prijetnjama u izazovnom svijetu koji je pun opasnosti, počevši od ruske agresije na Ukrajinu do Bliskog istoka.

"Kriza na Bliskom istoku neće odvratiti našu pozornost s Ukrajine, ali naravno moramo biti fokusirani na sve krize i tražiti upravo rješenja i kroz suradnju NATO-a i EU-a kao temeljnih organizacija za obranu i sigurnost, okupljeni oko vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i pravo svake države na neovisnost, suverenost  i poštivanje teritorijalne cjelovitosti", rekao je ministar.

Podsjetio je na snažnu potporu koju Hrvatska daje Ukrajini od početka ruske agresije prije dvije i pol godine što je vlada premijera Andreja Plenkovića, kako je rekao, "upravo ponovo pokazala održavanjem izuzetno važnog  Dubrovačkog samita s liderima jugoistočne Europe koji su po treći puta snažno dali podršku Ukrajini, iskazali želju za pomoć i podržali njezin teritorijalni integritet i pravo na samoobranu".

"Veliki je to uspjeh vlade, objedinila je snagu (u regiji) kada je u pitanju podrška Ukrajini", rekao je Grlić Radman.

Na pitanje novinara ima li dijaloga sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem s obzirom na to da Srbija održava odnose s Rusijom i nije nametnula sankcije, ministar je odgovorio da ima, ali da je o njegovom posjetu plasirano u javnost nešto što nije točno.

"Ima dijaloga, naravno (...) Bitno je ono s čime se on složio, a složio se s deklaracijom koja javno i snažno izražava potporu Ukrajini", rekao je Grlić Radman.

U Dubrovačkoj deklaraciji se navodi da zemlje sudionice skupa "najstrože osuđuju ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine,..zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, ... i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta".

Glede kritika na račun upućene pozivnice Vučiću na samit u Dubrovniku, šef diplomacije objašnjava da se ne radi o bilateralnom posjetu Vučića Hrvatskoj, već skupu zemalja jugoistočne Europe,  napomenuvši da se posjetu Vučića pristupilo "jednostrano".

Na samit su pozvane sve razine, a Srbija se odazvala na najvišoj razini, dodao je ministar i podsjetio da su u Dubrovnik došli predsjednici, premijeri ili ministri vanjskih poslova.

"Izostanak Srbije bi bio neuspjeh", rekao je Grlić Radman, dodavši da je Vučić pozdravio skup, zahvalio na organizaciji i pozivu na sudjelovanju.

Ministar je također rekao da je Vučić premijeru Plenkoviću neformalno uputio poziv za posjet Srbiji, "u nekom trenutku, kada se za to steknu uvjeti".

Također je rekao da su neke politike koje vladaju u Srbiji  poražene te da je sigurno je da će se Srbija i Crna Gora morati suočiti s prošlošću.

Najavio je za 17. listopada koordinacijski sastanak na razini državnih tajnika na kojem će se verificirati katalog otvorenih pitanja, uključujući potragu za nestalima, procesuiranje ratnih zločina, povratak arhivske građe i pitanje granica.

"Kada se usuglasimo oko kataloga otvorenih pitanja onda ćemo dogovoriti hodogram rješavanja tih pitanja", rekao je ministar i potvrdio da je u četvrtak od crnogorskog kolege Marka Đurića dobio suglasnost i volju za zajednički pristup tim temama.

Što se tiče kontrole na grnicama unutar EU-a rekao je da će službeni Zagreb slijediti smjernice i odluke EU-a.