Hrvatskim je poljoprivrednicima ova godina bila iznimno zahtjevna i izazovna jer su zaredale elementarne nepogode - led, suša, poplave - što se posebno odrazilo na usjeve jarina, koji su teško stradali.

Naročito su velike štete na kukuruzu, šećernoj repi i soji, a ponegdje je stradao i suncokret. Osim uništenih usjeva štete uključuju i degradaciju zemljišta, oštećenje infrastrukture, što rezultira smanjenjem proizvodnje i utječe na stabilnost opskrbe tržišta prehrambenim proizvodima. Zbog klimatskih promjena takve su elementarne nepogode sve učestalije, a gubitci poljoprivrednih proizvođača sve su veći.

Neučinkovit model

Premda država ima alate za pomoć poljoprivrednicima u takvim situacijama, hrvatski poljoprivredni proizvođači smatraju da je dosadašnji sustav naknade šteta, najčešće zbog sporosti administracije i birokracije, spor i neefikasan te da su isplaćene naknade toliko sitne da ni približno ne mogu nadoknaditi štetu nastalu prirodnim nepogodama.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak na nedavnom je Jesenskom sajmu u Osijeku podsjetio kako su do sada elementarnu nepogodu proglasile sve slavonske županije te Koprivničko-križevačka županija.

“Za sve nastale štete izdvaja se ove godine 15 milijuna eura, a iduće godine u proračun stavljamo 25 milijuna eura", najavio je Majdak, napominjući da će se dodatno, programom kreditiranja, omogućiti ugovarateljima proizvodnje da osiguraju povoljne kreditne uvjete kako bi poljoprivrednici stigli na vrijeme pripremiti sve inpute za iduću sjetvu. Najavio je također da je na razini EU-a pokrenuto aktiviranje krizne pričuve. "Na Vijeću ministara za poljoprivredu i ribarstvo EU-a iznio sam podatke o nastaloj šteti u suši za sve biljne kulture koje su stradale, uključujući voće i vinograde, s naglaskom na ratarskom dijelu, koji je pretrpio velike štete", kaže Majdak.

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik HPK-a Osječko-baranjske županije, smatra da će zbroj svih šteta nastalih od tuče, suše i svega ostalog višestruko premašiti iznos koji je za te namjene predviđen u državnom proračunu, a riječ je o oko 15 milijuna eura za sve štete toga tipa koje su pogodile poljoprivredne proizvođače.

“Štete će biti od 20 do 50 puta veće od onoga što je osigurano u proračunu. Točnije ćemo to znati kada popis šteta bude završen, kada budu izračunane i kada budu poslane Ministarstvu poljoprivrede i Vladi", poručuje Brlošić.

Tvrdi kako sve činjenice pokazuju da je godina zaista bila ekstremna, a da omotnica koju Vlada predviđa za naknadu tih šteta nije ništa veća nego prije. "Postavlja se pitanje je li Vlada spremna Ministarstvu poljoprivrede povećati iznos namijenjen saniranju šteta. Čekamo da Ministarstvo zatraži od Vlade znatno veću omotnicu da se osigura puno više novca kako bi se isplatile štete domaćim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici ne očekuju da nešto zarade na tim štetama, nego da imaju ove jeseni što posijati i da dogodine, na proljeće, imamo žetvu pšenice", naglašava naš sugovornik.

Krizni fond

Kada je riječ o kreditiranju, Brlošić ističe da poljoprivrednicima to nije nikakva pomoć. "To je razlika od jedan ili dva posto kamata. Odete u banku i, ako vam daju kredit, prebrodit ćete taj krizni dio, a ako vam ne daju kredit, vjerojatno ćete tražiti neki drugi posao. Isto je i kada je u pitanju HBOR, on možda ima malo propusniji filtar nego banke, no ni HBOR, ni Ministarstvo, ni Vlada neće dati kredit nekome ako nije kreditno sposoban. Dakle, moraš biti kreditno sposoban da bi dobio kredit s pola posto kamata. Razlike u kamatama nisu velike iako se čini da je i jedan posto puno", objašnjava Brlošić, napominjući kako se ovdje radi o tome hoće li svota namijenjena saniranju šteta biti povećana ili neće. Podsjeća da je turistička sezona bila dobra i da se slilo puno novca u proračun, stoga očekuje da se ta omotnica poveća jer inače će biti kao da se ništa nije dogodilo i kao da šteta nije ni bilo.

PIXABAY

Smatra da je upitno hoće li biti realizirano to o čemu Ministarstvo razgovara s Europskom komisijom. "Bivša ministrica Marija Vučković nam je iz određenih fondova uspjela izvući određena financijska sredstva u kriznim vremenima pandemije i nakon toga. Ona je potpomagala sve sektore, a sada ćemo vidjeti novog ministra, koliko će on uspjeti, s obzirom na to da je doista kriza zahvatila Slavoniju. Pitanje je hoće li uspjeti dobiti dodatna sredstva, jer od predviđenih 15 milijuna eura nitko ništa neće dobiti. To je sada nekoliko desetaka eura po hektaru i reći će se da je šteta isplaćena", smatra Brlošić.

Prema njegovim riječima, ideja je da se osnuje krizni fond u kojem bi sudjelovali i država i poljoprivrednici. "Svi bi uplaćivali nekakav iznos kako bi se stvorila nešto veća svota, koja bi mogla odgovoriti na potrebe poljoprivrednika zbog nastale štete. Od 1000 eura po hektaru ili da se u stočarstvu ili nekoj drugoj proizvodnji dobije bar 80 posto nastale štete. Fond je još uvijek u povojima i hoće li od toga nešto biti, tek ćemo vidjeti", kaže.

Brlošić zagovara i model za koji smatra da bi bio daleko pravedniji od sadašnjeg. Naime, s obzirom na to da nisu svi jednako pogođeni elementarnim nepogodama i da se one događaju na mikrolokacijama, nužno je pronaći model kako pomoći onima koji su stvarno stradali. "Od DHMZ-a se mogu dobiti točni podatci gdje je i koliko nepogoda bilo, gdje je nastala veća šteta, gdje je nepogoda bila izraženija. Nije u pravilu uvijek zahvaćeno cijelo područje neke županije. Negdje će šteta biti 100 posto, a negdje možda 20 posto", zaključuje Brlošić.