Zelenski: Ulazak Ukrajine u NATO predstavljao bi korak prema miru
“U listopadu, studenome i prosincu imamo stvarnu šansu da pokrenemo stvari prema miru i stabilnosti”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu u Dubrovniku da bi pozivnica Ukrajini za članstvo u NATO-u bila korak prema miru, jer bi Rusija time pretrpjela geopolitički poraz. Ovo je prvi posjet Zelenskog Hrvatskoj, a povod mu je bio samit Ukrajina - Jugoistočna Europa, koji je organizirao zajedno s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Uoči samita Zelenski i Plenković potpisali su sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine.
Hrabre odluke
“Ima li Ukrajina svoje mjesto u NATO-u? Ako ima, (ruski predsjednik Vladimir) Putin izgubit će geopolitičku bitku. Rusija će morati prihvatiti da Europa ima granice, da postoje nezavisne države, koje imaju pravo izabrati svoju budućnost", rekao je Zelenski na početku samita.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki dužnosnici zemalja regije kako bi dali podršku Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije, koja traje već više od dvije i pol godine. Zelenski je u uvodnom obraćanju ocijenio da najbrži put prema miru vodi preko ukrajinskog članstva u Sjevernoatlantskom savezu. "Vaše države i narodi su baš kao i mi zainteresirani za taj ishod", rekao je. Naglasio je da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru. "U listopadu, studenome i prosincu imamo stvarnu šansu da pokrenemo stvari prema miru i trajnoj stabilnosti. Situacija na bojištu nam daje tu priliku. Moramo donijeti hrabre odluke. Računamo na vodstvo predsjednika Joea Bidena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, kako bismo donijeli sigurnost i mir u Europu. I računamo na svakoga od vas. Zajedno možemo postići sve što je potrebno", rekao je Zelenski.
Plenković je naglasio da je samit Ukrajina - Jugoistočna Europa vrlo koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini. "Vrlo smo zadovoljni što se samit događa u Dubrovniku, gradu koji je kolijevka hrvatske diplomacije i svjetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj povijesti doživio rat, doživio razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini", rekao je hrvatski premijer. Podsjetio je i da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. i pružila joj podršku. "Danas Hrvatska stoji uz Ukrajinu", rekao je.
Također je ocijenio da potpora ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije nije samo stvar solidarnosti s narodom koji se bori za svoj opstanak. "To je također ključni geopolitički i sigurnosni interes za sve nas. Rusija nije samo napala Ukrajinu nego je i potkopala temelje europske sigurnosti kršeći glavna načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka. Ruska agresija je napad na suvereno pravo svake države da izabere svoj vlastiti politički put i svoje partnere, a to je temelj europske stabilnosti nakon Hladnog rata", rekao je.
Sudionici samita prihvatili su zajedničku Dubrovačku deklaraciju, koja uključuje osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini, podršku euroatlantskim integracijama Kijeva te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani. Glavni je cilj sastanka iskazati podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini, koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.
Osuda rata
Među sudionicima samita su predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske - Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.
“Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovoga dijela Europe koja svaka na svoj način u protekle dvije i pol godine snažno podupire Ukrajinu, to ćemo činiti i dalje", istaknuo je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim nakon samita. Dodao je i da se podupiru napori iz mirovne formule predsjednika Zelenskog.
Uoči samita Plenković i Zelenski su potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim se formalizirala već postojeća suradnja dviju zemalja, odnosno hrvatska pomoć Ukrajini, koja je dosad iznosila oko 300 milijuna eura i uključila 11 paketa vojne pomoći.
“Hrvatska i Ukrajina ponavljaju svoju najoštriju osudu ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog aktualnog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i privremene okupacije državnog područja Ukrajine, što predstavlja očito kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a, Helsinški završni akt i Parišku povelju", navodi se u tekstu sporazuma koji su potpisali Zelenski i Plenković. "Hrvatska ostaje nepokolebljiva u svojoj predanosti potpori neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama, uključujući njezine teritorijalne vode, kao i neotuđivom pravu Ukrajine na samoobranu od ruske agresije, koje je zajamčeno u članku 51. Povelje UN-a, i nastojanju Ukrajine za postizanje sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira," stoji u sporazumu.