Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić potpisao je sporazume o izvođenju nastave hrvatskoga jezika i kulture za stipendiste tog ministarstva s predstavnicima filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i Zadru. Program stipendiranja ima za cilj učenje hrvatskog jezika, upoznavanje hrvatske kulture, očuvanje nacionalnog identiteta, promicanje zajedništva i suradnje, poticanje povratka iseljenih Hrvata i njihovih potomaka te njihovu uspješnu integraciju u društveni i gospodarski život u Hrvatskoj. Osim potomcima iseljenika stipendije su dostupne i drugim stranim državljanima.

Sveučilište u Zadru će preko svojeg Centra za strane jezike tako nastaviti provoditi program koji je započeo sada već bivši Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prema riječima Ivane Lončar, voditeljice Centra za strane jezike, interes za učenje hrvatskog jezika je velik, a ove će ga godine učiti trideset studenata primatelja stipendije, mahom potomaka hrvatskih iseljenika hispanofonih govornih područja Južne Amerike.

Ivana Perkušić, ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo, naglasila je pak kako se učenjem hrvatskog jezika itekako može potaknuti useljenička politika. "Program je to koji jako dugo traje i koji smo mi s posebnim veseljem preuzeli osnivanjem ministarstva. Učenje jezika jedan je od bazičnih načina integracije u neko društvo, pa tako i uspješnog useljavanja hrvatskih povratnika", poručila je Perkušić, rekavši kako na razini programa godišnje imaju 40 do 70 stipendista, većinom potomaka iseljenika iz južnoameričkih zemalja. "Ipak, u nekoliko posljednjih godina primjećujemo porast interesa iz anglofonih zemalja - Australije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, te Njemačke", dodala je Perkušić.

Josipa Korlan Bešlić, viša lektorica Filozofskog fakulteta u Splitu, kazala nam je kako pri njihovu sveučilištu već djeluje Centar za hrvatske studije u svijetu, od 2007. godine, gdje četrdesetak stipendista uči hrvatski jezik. "Uz jezik imaju i kolegij hrvatske kulture i civilizacije. Iako je program usmjeren na potomke hrvatskih iseljenika, postoji dio namijenjen prijateljima Hrvatske, tj. za studente koji nemaju hrvatsko podrijetlo. Osim toga, imamo i druge programe učenja hrvatskog jezika, namijenjene prvenstveno Erasmus studentima i osobama koje su Split odlučile učiniti svojim novim domom", poručila je Korlan Bešlić.

Stephanie Jug, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ističe kako je ovaj program za njih novitet. "Do sada nismo imali velik broj studenata, bar ne na našem fakultetu, koji su bili zainteresirani za učenje hrvatskog jezika. No u sklopu cjeloživotnog obrazovanja nudimo redoviti program hrvatskog jezika za strance. Ovo je zapravo proširenje na kojem radimo i zadatak nam je približiti se novoj ciljanoj skupini polaznika", pojasnila je Jug, dodavši kako za sada u Osijeku vlada veliko zanimanje stranih radnika za učenje jezika. "Naša kolegica specijalizirana upravo za podučavanje stranaca radi i sa studentima na mobilnosti i s radnicima kojima je jezik potreban za daljnji život i rad u našem gradu", dodala je Stephanie Jug.